Nadležni kao glavne razloge navode rast cijena repromaterijala i energenata te sve izraženiji odlazak radno sposobnog stanovništva iz poljoprivrede.
Naime, na području Tuzlanskog kantona ovog proljeća zasijano je 34.425 hektara poljoprivrednog zemljišta, što predstavlja gotovo 95 posto planiranih površina.
Iako podaci na prvi pogled ukazuju na uspješnu realizaciju proljetne sjetve, iza njih se krije nastavak dugogodišnje krize u poljoprivrednom sektoru, obilježene rastom troškova proizvodnje i sve izraženijim nedostatkom radne snage.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Tuzlanskog kantona, ovogodišnjim planom bilo je predviđeno zasijavanje 36.335 hektara zemljišta različitim poljoprivrednim kulturama, dok je realizirano 34.425 hektara ili 94,74 posto plana.
Najveći dio proljetne sjetve i dalje otpada na kukuruz, koji je zasijan na 23.096 hektara i čini više od 63 posto ukupno obrađenih površina.
Strna žita, među kojima su pšenica, ječam, raž i zob, zasijana su na 630 hektara, dok je pod industrijskim biljem zasijano 105,5 hektara.
Od ukupno planiranih 8.244 hektara za proizvodnju povrća, zasijano je ili zasađeno 7.517 hektara. Najzastupljenija kultura ostaje krompir, koji zauzima 4.705 hektara, odnosno više od polovine ukupnih povrtlarskih površina.
Ipak, resorno ministarstvo upozorava da je, uprkos značajnim finansijskim podsticajima iz federalnog i kantonalnog budžeta te relativno povoljnim vremenskim prilikama tokom sjetvene sezone, došlo do smanjenja ukupnih sjetvenih površina u odnosu na prošlu godinu.
Kao ključni razlozi navode se kontinuirani rast cijena repromaterijala i energenata, koji dodatno opterećuju proizvođače, ali i odlazak radno sposobnog stanovništva.
Problem nedostatka radne snage posebno je izražen u poljoprivredi, gdje sve manji broj ljudi ostaje da se bavi proizvodnjom hrane.
Podaci pokazuju i razlike među lokalnim zajednicama. Najniži stepen realizacije proljetne sjetve zabilježen je u Teočaku, gdje je ostvareno 83 posto plana, dok su Tuzla, Gračanica i Lukavac uspjele realizirati planirane površine u potpunosti.
Iako je ovogodišnja proljetna sjetva uglavnom završena prema planu, smanjenje ukupnih zasijanih površina potvrđuje da se poljoprivreda na području Tuzlanskog kantona suočava sa sve ozbiljnijim strukturnim problemima.
Bez efikasnijih mjera za smanjenje troškova proizvodnje i zaustavljanje odlaska stanovništva iz ruralnih područja, trend smanjenja obradivih površina mogao bi biti nastavljen i u narednim godinama.
