Prema objavljenim projekcijama, oko 45 posto birača glasalo je “za” ovaj prijedlog, dok je većina od 55 posto bila protiv.
Ovakav ishod pokazuje da je većina građana Švicarske u ovom trenutku dala prioritet ekonomskoj stabilnosti i očuvanju bliskih veza s Evropskom unijom, stavivši to ispred sve glasnijih zabrinutosti da imigracija preopterećuje javne službe, podiže cijene stanarina i utiče na stopu kriminala.
Ovaj referendum, koji su mnogi analitičari uoči glasanja poredili s britanskim glasanjem o Brexitu iz 2016. godine, izazvao je ogromnu paniku među švicarskim privrednicima.
Postojao je opravdan strah da bi usvajanje ove mjere značilo automatski kraj sporazuma o slobodnom kretanju radne snage između Švicarske i EU, koja je njen ubjedljivo najveći trgovinski partner.
Prijedlog, iza kojeg je čvrsto stajala desničarska Švicarska narodna stranka (SVP), predviđao je da populacija zemlje ne smije preći granicu od 10 miliona prije 2050. godine.
Da je plan prošao, a limit bio prekoračen dvije godine zaredom, Bern bi bio zakonski primoran poništiti ugovor s Briselom.
“Od samog početka ovo je u javnosti predstavljeno kao ‘inicijativa za haos’. Birači su se jednostavno uplašili negativnih posljedica po tržište rada i odnose s Evropskom unijom”, pojasnio je Urs Bieri iz agencije za istraživanje javnog mnjenja GFS Bern.
Švicarska trenutno ima 9,1 milion stanovnika i bilježi mnogo brži demografski rast od susjednih zemalja članica EU. Stranci čine skoro 28 posto ukupne populacije, a zvanične statističke projekcije pokazuju da će zemlja svakako dostići brojku od 10 miliona već 2040. godine.
Iako su predizborne ankete najavljivale dramatično tijesan ishod, konačni rezultat je potvrdio predviđanja stručnjaka da će Švicarci u posljednji tren izabrati pragmatizam.
Protivnici ove inicijative tokom kampanje su stalno isticali da bi otvaranje novog fronta s Briselom bilo ravno ekonomskom samoubistvu, naročito nakon turbulentne 2025. godine, kada je američki predsjednik Donald Trump uveo visoke carine na švicarsku robu u Evropi.
