S jedne strane nalazi se svijet utrkivanja, a s druge autoindustrija. Pogonska jedinica koja će pokretati bolide Formule 1 od 2031. godine morat će uskladiti zahtjeve oba svijeta.
Jedni žele motor razvijen isključivo za utrkivanje i spektakl, dok drugi ulažu stotine miliona eura u tehnologije koje moraju zadržati barem određenu povezanost s cestovnim automobilima.
Na jednoj strani je predsjednik FIA-e, Mohammed Ben Sulayem, koji želi vratiti Formulu 1 filozofiji motora prvenstveno prilagođenih motosportu – atmosferskom V8 agregatu uz mali KERS sistem. Nasuprot njemu nalaze se proizvođači koji razvijaju buduće pogonske jedinice: Mercedes, Ferrari, Audi, Red Bull-Ford Powertrains, Honda i Cadillac.
Dok rasprava o zvuku motora i dalje traje, čini se da postoji mnogo veći konsenzus oko zadržavanja KERS-a, odnosno sistema za povrat kinetičke energije. Očekuje se da će njegov doprinos ukupnoj snazi iznositi između 10 i 20 posto snage motora s unutrašnjim sagorijevanjem, jer niko ne želi ponoviti situacije iz ove sezone kada vozači zbog štednje energije često moraju usporavati i rano puštati gas prije zavoja.
To iskustvo ostavilo je snažan utisak na sve uključene. Čak i ako turbo ostane dio buduće pogonske jedinice, njegova uloga trebala bi biti znatno manja nego danas, piše motorsport.com.
Ni proizvođači nisu jedinstveni
Ni među proizvođačima ne postoji jedinstven stav. Ferrari, Cadillac i Red Bull otvoreni su prema prijedlogu FIA-e i ne odbacuju mogućnost povratka atmosferskog V8 motora.
Mercedes i Audi, s druge strane, skloniji su turbo motoru. Takav stav je razumljiv jer se radi o velikim automobilskim kompanijama koje žele razvijati tehnologije efikasnije i bliže onima koje koriste u cestovnim vozilima. Problem je što bi turbo, gotovo neizbježno, dodatno smanjio glasnoću motora, a upravo je povratak prepoznatljivog zvuka jedan od prioriteta Bena Sulayema.
Ipak, ni ovdje nema jasnog odgovora. Danas je oko 50 posto publike Formule 1 mlađe od 35 godina, odnosno riječ je o generaciji koja nikada nije uživo doživjela bolide čiji su motori dostizali gotovo 19.000 obrtaja u minuti i proizvodili daleko snažniji i karakterističniji zvuk nego današnji hibridi.
Kontroverzna ideja: Povratak dolijevanja goriva tokom utrke
Jedan od glavnih ciljeva FIA-e za novu generaciju motora jeste značajno smanjenje mase bolida. Plan je vratiti težinu na oko 700 kilograma, pa čak i ispod te granice.
Pojednostavljena pogonska jedinica s manjom baterijom i znatno skromnijim hibridnim sistemom omogućila bi lakše, ali i manje bolide. Upravo zbog toga ponovo se pojavila ideja koja se godinama smatrala zauvijek odbačenom – povratak dolijevanja goriva tokom utrke.
Na papiru, prednosti su očite. Manji rezervoari omogućili bi kompaktnije bolide, a količina goriva na startu utrke bila bi manja od polovine današnje. Time bi se težina bolida pri gašenju startnih svjetala smanjila za više od 50 kilograma.
Logistika kao najveći problem
Međutim, realizacija ove ideje mnogo je složenija nego što se čini. Sigurnost više nije glavni razlog protiv dolijevanja goriva. Iako je upravo zbog sigurnosnih razloga ovaj sistem ukinut nakon 2009. godine, današnja tehnologija omogućava znatno viši nivo zaštite.
Mnogo veći problem predstavlja filozofija koju Formula 1 posljednjih godina slijedi – smanjenje količine opreme koja se transportuje na svaku utrku. Tako je 2023. godine broj kompleta guma po vozaču tokom jednog vikenda smanjen s 13 na 11, kao dio strategije održivosti. Ponovno uvođenje kompletne infrastrukture potrebne za dolijevanje goriva, koja bi logistički predstavljala mnogo veći teret od dva ukinuta seta guma, bilo bi teško opravdati.
Upravo zato rasprava o motorima za sezonu 2031. tek počinje. Svi se slažu da Formula 1 mora postati lakša, jeftinija i tehnički jednostavnija, ali način na koji će se do tog cilja doći i dalje izaziva velike podjele među FIA-om i proizvođačima.
