Većina vozača zna da je obavezna upotreba zimskih guma u mnogim zemljama vezana za zimski period, ali neki ih zbog praktičnosti, uštede i lijenosti ostavljaju na automobilu i tokom toplijih mjeseci.
Ne trebaju nam stručnjaci da upozore da to nije dobra ideja. Naime, mekša smjesa zimskih guma projektovana je za niske temperature. Već pri oko 15 °C guma postaje previše mekana i ne pruža jednako dobro prijanjanje kao ljetna ili kvalitetna cjelogodišnja guma. To se osjeti u vožnji, ali i pri kočenju, što znači da na ovim tropskim vrelinama zimska guma postaje kao vosak od svijeće.
Prema testovima kompanije Goodyear, pri temperaturi od 20 °C automobil na mokroj cesti sa zimskim gumama zaustavlja se oko 3,5 metra kasnije nego s ljetnim gumama prilikom kočenja sa 100 km/h. Slične rezultate pokazao je i test finskog magazina Tekniikan Maailma. Prilikom kočenja na mokroj cesti pri brzini od 80 km/h, automobil opremljen istrošenim zimskim gumama, i dalje se kretao oko 40 km/h u trenutku kada bi vozilo na ljetnim gumama već potpuno stalo.
Vožnja na zimskim gumama ljeti povećava i potrošnju goriva. Zavisno od vozila i guma, potrošnja može biti veća za 0,3 do 1 l/100 km u odnosu na ljetne gume.
Osim većih troškova goriva, povećava se i emisija sitnih čestica jer se zimske gume na visokim temperaturama troše znatno brže. Procjenjuje se da je njihovo habanje ljeti oko 30 posto veće nego zimi.
Stručnjaci iz Pirellija upozoravaju i da zimske gume na vrućem asfaltu produžavaju put kočenja te povećavaju rizik od akvaplaninga. Razlog je drugačiji dizajn gazećeg sloja – ljetne gume imaju uzdužne kanale koji efikasnije odvode velike količine vode tokom jakih ljetnih pljuskova.
Zato, ako ste od onih koji i dalje voze na zimskim gumama tokom aktuelnih tropskih temperatura, obavezno smanjite brzinu. Prilagođena i niža brzina može značajno smanjiti rizik od proklizavanja i produžiti vrijeme reakcije u kritičnim situacijama.

