Razlog je prejak vjetar u leđa, koji je iznosio čak +4,1 m/s. Prema pravilima Svjetske atletike, za priznavanje rekorda maksimalno dozvoljena pomoć vjetra iznosi +2,0 m/s, zbog čega Jacobsovo vrijeme neće biti ratificirano niti će se voditi kao zvaničan rekord.
Ipak, rezultat će biti evidentiran na listi ostvarenja s nedozvoljenom pomoći vjetra, gdje se bilježe najbrža vremena ostvarena u takvim uslovima.
Da uslovi nisu pogodovali samo Jacobsu potvrđuju i rezultati njegovih rivala. Britanac Romell Glave zauzeo je drugo mjesto s vremenom 9,76 sekundi, dok je treći bio Južnoafrikanac Wayde van Niekerk, koji je kroz cilj prošao za 9,83 sekunde.
Posebno impresivno djeluje činjenica da je Jacobs već u polufinalu istrčao 9,84 sekunde uz vjetar od +2,3 m/s, što potvrđuje da se olimpijski prvak iz Tokija vratio u vrhunsku formu nakon teškog perioda.
Prije njegovog nastupa, najbrže vrijeme na 100 metara uz vjetar jači od dozvoljenog držao je Amerikanac Tyson Gay, koji je 2008. godine istrčao 9,68 sekundi uz identičan vjetar od +4,1 m/s.
Apsolutni svjetski rekord i dalje je u vlasništvu legendarnog Jamajčanina Usaina Bolta, koji je 2009. godine na Svjetskom prvenstvu u Berlinu istrčao nevjerovatnih 9,58 sekundi u regularnim uslovima.
Iako je Jacobs ovim nastupom značajno nadmašio vlastiti evropski rekord od 9,80 sekundi, kojim je osvojio olimpijsko zlato u Tokiju, vrijeme od 9,67 sekundi ostat će upisano samo kao rezultat ostvaren uz nedozvoljenu pomoć vjetra.
