Prema prognozama, Portugal i južna Španija ove sedmice mogli bi zabilježiti temperature i do 43 stepena, dok se Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju za novi udar ekstremnih vrućina.
Istovremeno, dijelovi centralne Azije već bilježe temperature oko 40 stepeni, što potvrđuje nastavak dugotrajnog perioda ekstremne toplote.
Upravo zbog ovakvih prognoza, jučer je održan hitan sastanak o ekstremnim vrućinama koji je okupio predstavnike 41 države članice SZO/Evropa, Evropske komisije i organizacija civilnog društva. Više od 130 učesnika razgovaralo je o lekcijama iz aktuelnog toplotnog vala i spremnosti zemalja za ono što slijedi.
Zaključak sastanka bio je jasan: ekstremne vrućine više se ne mogu posmatrati samo kao meteorološki fenomen, već kao ozbiljna vanredna situacija u javnom zdravstvu.
Primjeri iz više evropskih zemalja pokazali su da dobro pripremljeni akcioni planovi spašavaju živote, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Italija je kroz sistem nadzora smrtnosti u 45 gradova omogućila gotovo praćenje situacije u realnom vremenu. Španija je unaprijedila komunikaciju s građanima putem medija, Austrija je aktivirala ažurirani plan zaštite od vrućina i mjere zaštite radnika, Belgija je tek drugi put od 2020. godine proglasila najviši stepen upozorenja, dok je Francuska pokazala da koordinacija između zdravstvenog sektora i drugih institucija značajno smanjuje pritisak na bolnice.
U Sjevernoj Makedoniji posebna pažnja posvećena je osobama bez stalnog smještaja kroz saradnju s Crvenim krstom i Crvenim polumjesecom.
Akcioni plan za zaštitu zdravlja od vrućina podrazumijeva povezivanje meteoroloških upozorenja sa odgovorom zdravstvenog sistema, planiranjem bolničkih kapaciteta, brigom o najugroženijim grupama stanovništva i koordinacijom između zdravstvenih, socijalnih, radnih i urbanističkih institucija. Zemlje koje imaju jasno definisane procedure unaprijed znaju kada se aktiviraju pojedine mjere i ko je odgovoran za njihovu provedbu, što omogućava bržu i efikasniju reakciju.
Međutim, sastanak je ukazao i na ozbiljne nedostatke. Manje od polovine država evropskog regiona ima usvojen nacionalni Akcioni plan za zaštitu zdravlja od vrućina. Brojne zemlje upozoravaju da građani često ne shvataju ozbiljnost opasnosti čak ni kada je na snazi crveni meteoalarm.
Istaknuta je i potreba za većim brojem rashladnih centara, boljim informisanjem o njihovim lokacijama, prilagođavanjem zdravstvene infrastrukture klimatskim promjenama te bržim proglašavanjem toplotnih valova kako bi se zaštitne mjere mogle aktivirati na vrijeme.
S obzirom na prognoze koje najavljuju novi val ekstremnih temperatura širom Evrope već tokom ove sedmice, zdravstvene vlasti upozoravaju da je ovo period u kojem će pravovremena priprema i poštivanje preporuka biti od presudnog značaja za zaštitu zdravlja stanovništva.
