Zapravo, Trump je spomenuo Obamin nuklearni sporazum više od tri desetine puta otkako je rat počeo, prema CNN-ovom pregledu transkripata Factbasea kuće Roll Call.
Nova anketa Washington Posta i Ipsosa donosi veoma loše vijesti za Trumpa na tom planu.
Ona pokazuje da samo 23 posto Amerikanaca misli da će Trump moći predstaviti bolji sporazum s Iranom od onog koji je Obama postigao 2015. godine. A 37 posto, što je razlika od 14 procenata, kladilo se da će Trump proizvesti lošiji sporazum.
Još 12 posto je očekivalo da će sporazumi biti “otprilike isti”, dok ostali nisu iznijeli mišljenje.
Čak i među republikancima, tek nešto više od polovine (54 posto) misli da će Trump donijeti bolji sporazum.
A to je pretežno dolazilo od njegovih najodanijih pristalica: 70 posto MAGA republikanaca reklo je da će Trump proizvesti bolji sporazum. Republikanci koji ne pripadaju MAGA pokretu bili su otprilike podijeljeni; dok je 27 posto njih mislilo da će Trump dobiti bolji sporazum, 23 posto je smatralo da će Obamin biti bolji. Samo 13 posto nezavisnih glasača misli da će predsjednik proizvesti bolji sporazum.
Ovaj podatak na mnogo načina oslikava Trumpov neuspjeh da izgradi opravdanje za rat koji postaje sve veći politički teret.
Koliko od tih ljudi zaista razumije šta je bilo u Obaminom nuklearnom sporazumu potpisanom 2015. godine, poznatom i kao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA)? To je opravdano pitanje. Trump je raskinuo taj sporazum prije devet godina, a to je bio veoma komplikovan sporazum.
Ali, to je na neki način sporedno. Kao prvo, JCPOA je bio prilično nepopularan u stvarnom vremenu. Iako su neke rane ankete pokazivale da su ljudi bili otvoreni prema njemu, anketa Pew Research Centera iz septembra 2015. pokazala je da ga Amerikanci ne odobravaju u omjeru 49 posto prema 21 posto. Do početka 2016. godine, Gallupova anketa je pokazala da ga Amerikanci ne odobravaju u omjeru 57% prema 30%.
To što ono čemu Trump teži izaziva još manje povjerenja, govori mnogo.
Kao drugo, Trump je proveo posljednja četiri i po mjeseca blateći taj sporazum na svakom koraku. Rutinski ga je prikazivao kao potpunu izdaju i prepuštanje Iranu koje je tu zemlju usmjerilo ka posjedovanju nuklearnog oružja.
“Znate li šta su Iranci uradili?” rekao je Trump prije mjesec dana pored predsjednika Egipta. “Smijali su se Obami i rekli su da je on glupi kučkin sin”. Tokom gostovanja na Fox Newsu u ponedjeljak, Trump ga je nazvao “najgorim sporazumom koji je ova zemlja ikada potpisala”, pa je čak naizgled bez ikakvog osnova aludirao na nešto mnogo zlokobnije u vezi s Obaminim motivima za taj sporazum.
Još jedna ključna tačka: Malo ljudi misli da će Trump dobiti bolji sporazum, čak i nakon što je objektivno uložio mnogo više u njegovo postizanje. Trump je krenuo u rat, koji je koštao više od deset američkih života, brzo potrošio desetine milijardi dolara i uzdrmao globalnu ekonomiju. A ratu se još uvijek ne nazire kraj, s obzirom na to da je iransko zauzimanje Hormuškog moreuza stvorilo ogroman problem koji prije rata nije postojao.
Ipak, čini se da američki narod više voli sporazum koji je Obama uspio postići koristeći samo diplomatske napore.
Na neki način, ovaj nalaz nije iznenađujući. Prethodne ankete su pokazale da oko dvije trećine Amerikanaca ne vjeruje da će rat zapravo učiniti mnogo na sprečavanju Irana da dobije nuklearno oružje — uprkos tome što Trump govori da je njegov cilj da taj ishod spriječi zauvijek. Nova anketa takođe sugeriše da se, ako ništa drugo, Trumpov politički problem s Iranom pogoršao. Anketa Post-Ipsosa ukazuje na to da je 68 posto Amerikanaca reklo da rat u Iranu nije bio vrijedan vođenja, što je više nego što je ikada rečeno za ratove u Iraku i Afganistanu. Trumpovo neodobravanje po pitanju Irana sada je poraslo na 69 posto kako se međuizbori sve više bliže.
Ali nova anketa izdvaja samu suštinu njegovog problema: na osnovu preciznog standarda koji je Trump sam sebi postavio, rat se čini kao neuspjeh.
