Naime, kada birači na izborima glasaju za kantonalne skupštine oni ne biraju samo vlast na nivou kantona nego indirektno odlučuju i kako će izgledati Dom naroda Federacije BiH, koji ima ključnu ulogu u imenovanju rukovodstva (predsjednika i dva potpredsjednika) i Vlade Federacije BiH.
Osnovna procedura za imenovanje Vlade Federacije BiH izgleda ovako. Zastupnici u Predstavničkom domu FBiH se biraju direktno i to je jasno i jednostavno. Za imenovanje Vlade Federacije potrebno je imati većinu u Zastupničkom domu (podršku 50 od 98 zastupnika).
Drugi nivo jeste imenovanje kroz Dom naroda i predsjednika/potpredsjednike Federacije BiH, koje se radi indirektno. U jednostavnoj šemi, birači direktno biraju kantonalne skupštine, zastupnici u kantonalnim skupštinama biraju delegate u Dom naroda. Delegati u Domu naroda biraju predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH. Predsjednik i potpredsjednici imenuju premijera Vlade kojeg potvrđuju Predstavnički dom i Dom naroda FBiH.
Dakle, biranjem zastupnika u kantonalne skupštine, direktno se utječe na formiranje Vlade FBiH.
Schmidtove izmjene
Ono što je bitno istaći, jeste što će za razliku od izbora 2022. godine, na ove izbore birači prvi put izaći znajući da biraju prema izmjenama Izbornog zakona koje je u dva navrata nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt, a kojima je u suštini ojačana uloga klubova naroda u Domu naroda prilikom imenovanja vlasti na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Pravila koja je nametnuo Schmidt u izbornoj noći važila su prilikom imenovanja delegata Doma naroda i nakon izbora 2022. Godine. Ipak, razlika je što glasači prilikom izlaska na birališta prije četiri godine nisu znali da će to doći do izmjena.
Do izbora 2022. godine Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine se sastojao od 58 delegata (po 17 Bošnjaka/Hrvata/Srba i 7 ostalih). Schmidtovim izmjenama u izbornoj noći 2022. godine broj delegata je podignut na 80 (po 23 Bošnjaka/Hrvata/Srba i 11 ostalih).
Delegati se u Dom naroda imenuju iz skupština kantona. Broj delegata iz svakog naroda raspoređuje se proporcionalno na osnovu posljednjeg popisa stanovništva. Dodatno, predviđeno je da se iz svakog kantona u svaki od klubova imenuje najmanje jedan delegat, ukoliko je u skupštini kantona izabran najmanje jedan pripadnik datog naroda.
U suštini, glasanjem za kantonalne skupštine glasači oblikuju izgled Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine.
Ono što je različito u odnosu na ranije izbore jesu izmjene Izbornog zakona. Za predlaganje kandidata za predsjednika/potpredsjednike FBiH u svakom od klubova naroda u prvom krugu glasanja je potrebna podrška 11 od 23 delegata (47,83 posto), dok je ranije trebala podrška 6 od 17 delegata (35,29 posto). Matematički gledano na ovoj tački u proceduri za imenovanje rukovodstva Federacije BiH uloga klubova je pojačana za 12,5 posto. Ukoliko u prvom krugu ne postoji većina od 11 ruku, u drugom krugu broj ruku se spušta na 7, a u trećem na četiri.
Dakle ako jedna stranka ili koalicija ima 13 delegata u jednom od klubova Doma naroda ona efektivno kontroliše ko može biti imenovan u rukovodstvo FBiH.
Matematički gledano, u odnosu na period prije Schmidtovih izmjena, sada je stranci za kontrolu ove faze izbora u klubu naroda potrebno da ima 58,33 posto kontrole, dok je ranije trebalo 70,59 posto. Strankama sa jačom etničkom bazom birača je olakšana kontrola procesa izbora predsjednika/potpredsjednika Federacije.
Drugo Schmidtovo nametanje
Druga tačka u kojoj je Schmidt mijenjao Izborni zakon Federacije, a koja se tiče Doma naroda je došla njegovim nametanjem u aprilu 2023. godine.
Ovim izmjenama je dopuštena mogućnost ukoliko predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH ne postignu konsenzus, premijer Federacije BiH bude imenovan s potpisom predsjednika i samojednog od potpredsjednika.
Za takvo imenovanje vlade potrebno je da glasa većina zastupnika u Zastupničkom domu, te većina u Domu naroda, pod uslovom da protiv imenovanja vlade ne glasa tri petine ili više zastupnika iz jednog od klubova naroda. Tri petine od 23 delegata su 14 delegata.
Ovom izmjenom ako stranka ima 14 delegata u jednom klubu Domu naroda Federacije BiH ili 60,87 posto kontrole ona može blokirati imenovanje Vlade Federacije BiH. Dodatno, bez obzira na broj delegata, Vladu Federacije je nemoguće imenovati ako je ne podrži predsjednik FBiH.
Ukoliko bi se ovo primijenilo na rezultate izbora 2022. godine, jedini apsolutni kontrolni paket je imao HDZ koji je imao 14 delegata u klubu Hrvata u Domu naroda.
Iako su i prije Schmidtovih izmjena Izbornog zakona kantonalne skupštine i njihovo delegiranje delegata u Dom naroda imale veliku ulogu u imenovanju Vlade Federacije BiH. Jačanjem uloge klubova Doma naroda indirektno je pojačana i uloga kantonalnih zastupnika u imenovanju Vlade Federacije BiH. Također, postalo je i bitnije kako su stranke rasporedile svoje kandidate različitih nacionalnih pripadnosti i da li će oni ući u kantonalnu skupštinu kako bi mogli biti delegirani u Dom naroda.
