Prema podacima iz teksta, iz Kanade svakog dana prema SAD-u ide oko četiri miliona barela sirove nafte, a ta energija pomaže pogonu američkih automobila, kamiona, aviona i industrije.
Kanada je ujedno drugi najveći trgovinski partner Sjedinjenih Država, odmah iza Meksika, dok je prošlogodišnja robna i uslužna razmjena dvije zemlje iznosila oko 872 milijarde dolara.
Trump je ove sedmice ponovio svoju tvrdnju objavom: “Kanada nam ne treba, oni trebaju nas!”
Ipak, istovremeno je priznao koliko je američko tržište vezano za kanadski aluminij.
“Ovoj zemlji očajnički treba aluminij. Nemamo ga. Gotovo sve dobijamo iz Kanade i prijeko nam je potreban.”
Uprkos tome, SAD su uvele carine od 50 posto na kanadski aluminij, a nakon propasti trgovinskih pregovora prošlog petka i iste carine na oko 20 milijardi dolara kanadske robe.
Mjere za sada pokrivaju oko pet posto kanadskog izvoza u SAD i ne odnose se na energiju, ali tekst upozorava da bi širenje trgovinskog rata moglo pogoditi lance snabdijevanja na koje se američka privreda i dalje oslanja.
Posebno su osjetljivi poljoprivreda i autoindustrija. Više od 80 posto američkog uvoza potaše, ključne za uzgoj kukuruza i soje, dolazi iz Kanade. U automobilskoj industriji dijelovi granicu prelaze i do šest puta prije završnog sklapanja, pa bi nove carine mogle povećati troškove i američkim proizvođačima u saveznim državama poput Michigana i Ohija.
Kanadski zvaničnici i bivši političari zato upozoravaju da Ottawa ima određene poluge pritiska, ali i da bi svaka odmazda mogla pogoditi i domaće proizvođače te otvoriti političke podjele unutar same Kanade. U međuvremenu, premijer Mark Carney poručuje da Kanada može pomoći SAD-u i u rastućoj potražnji za električnom energijom, posebno zbog razvoja umjetne inteligencije.
