Podaci Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona pokazuju da su među bahatim vozačima najzastupljeniji oni koji su za volan sjeli s više od 1,5 promila alkohola u krvi, ali i vozači koji su ekstremno prekoračili dozvoljenu brzinu, upravljali pod utjecajem narkotika ili odbili testiranje.
Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović i Jasmin Imamović, koji su bili predlagači zakona kojim je uveden i strogo sankcioniran prekršaj bahate vožnje, posjetili su Upravu policije MUP-a TK i razgovarali s direktorom Elvirom Mahmutovićem.
Povod za razgovor bili su rezultati primjene novih zakonskih odredbi, kao i svakodnevni rad policije na uklanjanju iz saobraćaja vozača koji svojim ponašanjem direktno ugrožavaju živote drugih učesnika u saobraćaju.
Prema podacima policije, od kraja maja do danas evidentirano je 296 slučajeva najopasnijih oblika bahate vožnje. Najviše je bilo vozača koji su upravljali vozilom s više od 1,5 promila alkohola i to njih 178.
Slijedi 68 vozača uhvaćenih u ekstremnom prekoračenju brzine, dok je 27 vozača zatečeno za volanom pod utjecajem narkotika. Policija je evidentirala i 13 slučajeva preticanja kolone vozila na punoj liniji, dok su 62 vozača odbila testiranje na prisustvo alkohola ili opojnih droga.
Upravo su i odbijanje testiranja, prema novim zakonskim odredbama, obuhvaćeni ponašanjima koja se strogo sankcioniraju.
“Kada smo predlagali ovaj zakon govorili smo da na cesti nije isto napraviti grešku i svjesno se ponašati tako da možete nekoga ubiti. Danas imamo zakon koji tu razliku prepoznaje i policiju koja ima snažan alat da reagira. Bahata vožnja nije nestašluk. Ko vozi ekstremnom brzinom, pijan ili drogiran, svjesno prihvata mogućnost da nekoga ubije. Takve vozače treba skloniti s ceste i žestoko kazniti prije nego što se tragedija dogodi”, poručili su Imamović i Magazinović.
Struktura evidentiranih slučajeva pokazuje da se iza pojma bahate vožnje najčešće kriju ponašanja koja mogu imati direktne i teške posljedice po druge učesnike u saobraćaju, od vožnje pod dejstvom velikih količina alkohola i narkotika do ekstremnog prekoračenja brzine i opasnog preticanja.
Posebno zabrinjava činjenica da je značajan broj vozača odbio testiranje, čime su se također našli u kategoriji prekršaja koji podliježu strožim sankcijama.
“Ne možemo znati koliko je nesreća spriječeno time što je policija nekoga zaustavila na vrijeme, ali znamo da je svaki bahati vozač sklonjen sa ceste jedna opasnost manje za sve druge. Upravo zbog toga smo se borili za ovaj zakon”, istaknuli su Imamović i Magazinović.
Podaci iz Tuzlanskog kantona tako daju prvi konkretniji uvid u primjenu novih pravila i pokazuju s kakvim se oblicima ekstremnog ponašanja policija svakodnevno susreće na cestama.
Gotovo 300 evidentiranih slučajeva u svega nekoliko mjeseci pokazuje da problem bahate vožnje nije sporadičan, već predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov.
