Ovaj potez obrazložen je potrebom za većom spremnošću u slučaju dubokih geopolitičkih i ekonomskih kriza, piše BBC.
Guverner Nizozemske centralne banke Olaf Sleijpen izjavio je da banka ne očekuje da će zlato morati aktivno koristiti, ali da je cilj ove odluke jačanje otpornosti i pripremljenosti države.
Ukupno 86 tona, od 313 tona koliko je Nizozemska držala u SAD-u i Kanadi, premješteno je u London kako bi plemeniti metal bio lakše dostupan za brzu trgovinu u vanrednim okolnostima.
Globalni trend vraćanja i preraspodjele zlata
Ova odluka nije usamljen slučaj, već dio šireg trenda među evropskim centralnim bankama usljed rastućih trgovinskih i vojnih napetosti u svijetu.
Francuska je ranije ove godine povukla svoje kompletne zlatne rezerve iz SAD-a na domaće tlo, dok je Njemačka u višegodišnjem procesu prebacila više od 216 tona zlata u Frankfurt – 111 tona iz New Yorka i 105 tona iz Pariza.
Analitičari investicione banke Goldman Sachs Lina Thomas i Daan Struyven podsjetili su da je slična strategija primjenjivana i tokom Hladnog rata, kada su evropske banke sklanjale zlato u New York radi sigurnosti. Danas se proces odvija u suprotnom smjeru ili ka fleksibilnijim finansijskim centrima.
Zašto je izabran London
Joseph Cavatoni, viši tržišni strateg u Svjetskom vijeću za zlato (World Gold Council), naveo je da geopolitički sukobi nisu jedini razlog premještanja. Ključni faktori su i upravljanje inflacijom, kamatne stope, ali i sama likvidnost – mogućnost da se zlato proda ili zamijeni u najkraćem roku.
London se smatra najboljim izborom jer je vodeći svjetski centar za trgovinu zlatom. Centralna banka Engleske jedan je od najvećih čuvara ovog plemenitog metala u svijetu. U njenim trezorima u centralnom Londonu nalazi se 400.000 zlatnih poluga ukupne vrijednosti više od 200 milijardi funti (451,8 milijardi KM).
Kako se prevoze tone zlata
Ogromne količine zlata premještaju se preko okeana na dva načina:
– Trgovinskom transakcijom: Nizozemska je prodala 59 tona zlata u New Yorku i istovremeno kupila jednaku količinu u Londonu. Na taj način izbjegnut je fizički transport preko Atlantika.
– Fizičkim transportom: Više od 27 tona fizički je prevezeno iz SAD-a i Kanade u nizozemski grad Zeist, dok je slična količina iz Zeista potom prebačena u London.
Kompanije koje se bave međunarodnim transportom plemenitih metala, poput Brink’s Global Services, potvrdile su znatno povećanu potražnju centralnih banaka za ovim uslugama. Logističke operacije prate najstrože mjere osiguranja kako bi se izbjegao rizik od krađe.
Skok potražnje i rekordne cijene zlata
Čuvanje zlata u vlastitoj zemlji nosi visoke troškove fizičkog obezbjeđenja, revizije i osiguranja, što je često neisplativo za manje banke. Uprkos tome, kupovina zlata na globalnom nivou dramatično raste.
Centralne banke u posljednje četiri godine kupuju u prosjeku 1.000 tona zlata godišnje, što je dvostruko više u odnosu na desetogodišnji prosjek od 500 tona.
Cijena zlata je u proteklom periodu dostigla historijske rekorde i u jednom trenutku prešla 5.000 dolara (8.450 KM) po unci. Analitičari banke Goldman Sachs procijenili su da će se cijena zlata stabilizirati na izuzetno visokom nivou i do kraja 2026. godine iznositi oko 4.900 dolara (8.280 KM) po troj unci, što je i dalje znatno više od višegodišnjeg prosjeka.
Stručnjaci su saglasni da zlato u vremenima visoke inflacije, nestabilnih kamatnih stopa i ratnih sukoba ostaje najsigurnije utočište za kapital te da će centralne banke nastaviti sa strategijom diverzifikacije i osiguravanja svojih rezervi, piše BBC.
