Uspon je, kako navode u izjavi za Patriju, bio izuzetno zahtjevan, posebno u završnom dijelu rute, gdje su ih dočekali zahtjevni terenski uslovi i dionice koje su zahtijevale dodatnu opreznost. Ipak, nakon gotovo 13 sati provedenih na planini, članovi ekspedicije uspješno su stigli do vrha.
Aneto se nalazi u španskoj pokrajini Huesca, u autonomnoj zajednici Aragon, nedaleko od granice s Francuskom. Smješten je u masivu Maladeta, unutar zaštićenog područja Posets-Maladeta, iznad doline Benasque.
Riječ je o jednom od najpoznatijih planinarskih ciljeva u Španiji. Prvi zabilježeni uspon na Aneto izveden je 20. jula 1842. godine, a ovaj vrh i danas privlači veliki broj planinara i alpinista koji žele dosegnuti najvišu tačku Pirineja.
Uspon dug oko 20 kilometara
Uspon na Aneto nije obična planinarska šetnja. Klasična ruta iz doline Benasque duga je oko 20 kilometara u oba smjera, uz savladavanje više od 1.600 metara visinske razlike.
Posebno zahtjevan dio nalazi se pred samim vrhom. Riječ je o poznatom Paso de Mahoma, odnosno “Muhamedovom mostu”, uskom i izloženom stjenovitom grebenu preko kojeg se stiže do vrha.
Paso de Mahoma dug je svega nekoliko desetina metara, ali zbog konfiguracije terena predstavlja jedan od najuzbudljivijih i psihološki najzahtjevnijih dijelova uspona. Planinari se moraju kretati preko velikih stijena, uz vrlo malo prostora za grešku, dok se s obje strane grebena pružaju strmi padovi.
Naziv ovog mjesta povezuje se s legendom prema kojoj je greben toliko uzak i težak za prelazak da se njime može proći samo uz veliku pažnju, poput prelaska mosta prema raju.
U slučaju snijega ili leda, ovaj dio rute postaje dodatno opasan i zahtijeva alpinističko iskustvo i odgovarajuću opremu.
Glečer se gotovo u potpunosti otopio
Posebnost Aneta predstavlja i njegov glečer, koji se prema naučnim istraživanjima smatra najvećim preostalim glečerom Pirineja. Međutim, njegovo povlačenje posljednjih decenija je izrazito.
Površina Aneto glečera iznosila je oko 48,1 hektar 2022. godine, dok istraživanja pokazuju da je između 2000. i 2022. izgubio gotovo polovinu svoje površine.
Upravo je stanje glečera dodatno otežalo uspon bh. planinarima. Umjesto kompaktnog ledenog terena, na pojedinim dionicama zatekli su gotovo u potpunosti otopljen glečer, zbog čega su se morali kretati po veoma zahtjevnom kamenitom terenu.
Uspon i povratak zbog toga su trajali oko 13 sati.
Nakon napornog uspona, članove ekspedicije na vrhu je dočekao pogled na ogromne pirinejske masive, jedan od prizora zbog kojih planinari i alpinisti godinama pomjeraju vlastite granice.
Bosanskohercegovačku ekspediciju činili su vođa puta Ahmed Lavić, Hazim Bašić, Ishak Kanlić, Ahmed Kanlić i Aldin Hadžiahmetović.
Svi oni članovi su sarajevskih planinarskih društava Visočica i Zlatni ljiljan.
