Prema objavljenim navodima, riječ je o 37 procurilih glasovnih poruka sa WhatsAppa, Signala i Telegrama, za koje Hondurasgate tvrdi da su potvrđene forenzičkom analizom. U središtu priče su bivši predsjednik Hondurasa Juan Orlando Hernandez, bivši predsjednički kandidat Nasry Asfura te navodna politička i diplomatska podrška iz SAD-a i Izraela.
Istraga tvrdi da su izraelski interesi imali važnu ulogu u dobijanju pomilovanja koje je američki predsjednik Donald Trump u decembru 2025. dodijelio Hernandezu, ranije osuđenom pred američkim saveznim sudom na 45 godina zatvora zbog trgovine drogom. U jednoj poruci od 20. januara Hernandez kaže: “Premijer Izraela će nas podržati”.
U drugoj, od 14. marta, navodi da je novac za pomilovanje došao “od grupe rabina i od ljudi koji su podržavali Izrael”.
Objavljeni materijali, prema istom izvoru, govore i o planovima za novu američku vojnu bazu u Hondurasu, širenju privatnih zona ekonomskog razvoja i privlačenju investicija američkih kompanija iz sektora umjetne inteligencije. Navodi se i da je Asfurina izborna pobjeda trebala poslužiti kao prijelazni korak za navodni plan da se Hernandez vrati na vlast na narednim predsjedničkim izborima.
U istrazi se spominju i razgovori o uspostavi “jedinice za digitalno novinarstvo”, finansirane iz Hondurasa i uz podršku argentinskog predsjednika Javiera Mileija, s ciljem medijskih napada na vlade Kolumbije i Meksika.
Dodatni politički kontekst dat je kroz američku najavu iz septembra 2025. da će opozvati vizu kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru nakon njegovog nastupa na propalestinskom skupu u New Yorku.
