Japanski Nikkei oslabio je 0,5 posto na 63.878,60, dok je južnokorejski Kospi pao 0,2 posto na 7.720,75. Pad su zabilježili i kineski indeksi, pa je Shanghai Composite skliznuo 0,2 posto na 3.983,80, dok je hongkonški Hang Seng bio među rijetkima u plusu s rastom od 0,2 posto na 24.468,82. Australski S&P/ASX 200 izgubio je 0,2 posto, a tajvanski Taiex 0,4 posto.
Na američkom tržištu pritisak je ponovo došao iz tehnološkog sektora, posebno od kompanija koje su posljednjih mjeseci predvodile rast zahvaljujući AI bumu. S&P 500 pao je 1,6 posto na 7.266,99, Dow Jones izgubio je 953 boda i spustio se na 49.918,78, dok je Nasdaq potonuo 2 posto na 25.169,50.
Među najvećim gubitnicima bio je Super Micro Computer, proizvođač AI servera, čije su dionice pale 28 posto nakon najave da planira prikupiti 7 milijardi dolara prodajom dionica i konvertibilnih preferencijalnih dionica.
Micron Technology je nakon velikih dnevnih oscilacija završio s padom od 4,7 posto, dok je Nvidia, kompanija čija je tržišna vrijednost narasla na gotovo 4,9 biliona dolara zahvaljujući AI ekspanziji, oslabila 3,7 posto. Broadcom je izgubio 5,1 posto.
Dodatni pritisak na tržište došao je i zbog rasta cijena energenata. Brent nafta je u četvrtak rano porasla za 1,34 dolara na 94,44 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta skuplja za 1,50 dolara i iznosi 91,53 dolara. Više cijene nafte pojačale su bojazan od upornije inflacije, nakon što je izvještaj pokazao da su potrošačke cijene u SAD-u u maju rasle najbržim tempom u tri godine.
Trgovci zato sve više računaju da bi Federalne rezerve ove godine mogle barem jednom podići ključnu kamatnu stopu. Viši prinosi obično usporavaju ekonomsku aktivnost i posebno pogađaju imovinu čije su valuacije već visoke, zbog čega dio analitičara upozorava da bi AI sektor mogao ulaziti u fazu pucanja berzanskog balona.


