Bećirović je prije nekoliko dana u Strazburu sudjelovao u radu Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, gdje je, odgovarajući na pitanje izvjestitelja Zsolta Németha o pravu Hrvata da biraju vlastitog člana Predsjedništva BiH, odbacio takav model.

Istaknuo je da je trenutni član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata Željko Komšić “na potpuno legalan način izabran od građana Bosne i Hercegovine”. Izborni model koji bi garantovao Hrvatima biranje vlastitog predstavnika nazvao je “novim etničkim linijama razdvajanja” i “etničkim aparthejdom”.

U saopćenju objavljenom 11. maja, Komisija navodi da je Bećirović 22. aprila 2026. godine izjavio kako bi omogućavanje Hrvatima da biraju vlastitog predstavnika u Predsjedništvu BiH predstavljalo “etnički aparthejd”.

Komisija podsjeća da je Dejtonskim mirovnim sporazumom utvrđeno da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni i ravnopravni narodi u Bosni i Hercegovini, zajedno s ostalim građanima, te da se taj princip mora dosljedno primjenjivati u svim institucijama države, uključujući Predsjedništvo BiH.

U izjavi se navodi kako Ustav BiH jasno propisuje da Predsjedništvo čine jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin, pri čemu se bošnjački i hrvatski član biraju direktno iz Federacije BiH, a srpski iz Republike Srpske.

Komisija ističe da “duh Dejtonskog sporazuma” podrazumijeva da svaki član Predsjedništva ima legitimitet naroda kojem pripada, pozivajući se pritom na odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Evropskog suda za ljudska prava i Venecijanske komisije.

Posebno su ukazali na odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, kao i na predmet Zlatana Begića, navodeći da sud nije prihvatio tumačenje prema kojem princip “jedan čovjek – jedan glas” predstavlja pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

U saopćenju se također naglašava da Venecijanska komisija smatra kako etnički princip organizacije vlasti u pojedinim institucijama BiH ima svoje opravdanje zbog specifičnog ustavnog uređenja države.

Komisija tvrdi da zahtjev za legitimnim predstavljanjem nije suprotan demokratskim principima, nego predstavlja dio ustavne ravnoteže između jednakosti građana i jednakosti konstitutivnih naroda.

“Kvalificirati zahtjev koji se odnosi na učinkovito predstavljanje jednog konstitutivnog naroda kao ‘etnički aparthejd’ znači osporavanje ustavne ravnoteže i kolektivne jednakosti tri konstitutivna naroda ugrađene u dejtonski ustavni sporazum”, navodi se u izjavi.

Dodaju kako se “s pravom može reći da je izjava gospodina Bećirovića etnički aparthejd”, obrazlažući da bi uskraćivanje mogućnosti jednom narodu da bira vlastite predstavnike, dok je to omogućeno drugim narodima, predstavljalo oblik političke diskriminacije.

Na kraju su pozvali domaće političke aktere i međunarodnu zajednicu da pristupe reformi izbornog sistema u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH, standardima Evropskog suda za ljudska prava i principima Venecijanske komisije.

“Bosna i Hercegovina, u kojoj će svaki konstitutivni narod moći birati svoje legitimne predstavnike, a svaki građanin uživati jednako dostojanstvo i prava, može biti istinski demokratska, stabilna i evropska država”, zaključuje se u saopćenju Komisije Justitia et Pax Biskupske konferencije BiH.

Share.
Leave A Reply

Exit mobile version