Dok opozicija u Republici Srpskoj vodi bitku oko kandidatura za predstojeće opće izbore, sve su glasnija upozorenja da bi upravo međusobni sukobi mogli biti njen najveći problem. O aktuelnim političkim dešavanjima, odnosima unutar opozicije, ulozi Srbije, ekonomskim problemima i budućnosti Bosne i Hercegovine u emisiji Dan uživo na N1 govorila je novinarka Gordana Katana.
Opozicija sama sebi najveći protivnik
Govoreći o pregovorima opozicionih stranaka i nesuglasicama između SDS-a i PDP-a oko kandidata za predsjednika Republike Srpske, Katana je ocijenila da opozicija nikada nije bila podijeljenija pred jedne opće izbore.
„Ja mislim da je opozicija kao nikada dosada pred neke opće izbore do te mjere podijeljena da postaje sama sebi najveći neprijatelj“, kazala je Katana.
Istakla je da, uprkos javnim pozivima na jedinstvo, trenutno nema naznaka da će opozicija lako postići dogovor o zajedničkom kandidatu.
Posebno se osvrnula na stanje unutar SDS-a, navodeći da su poruke koje su nakon sjednice Glavnog odbora dolazile od pojedinih članova rukovodstva pokazale duboke podjele u stranci.
„Ostaje jasna slika da su odnosi unutar same stranke, u njenom rukovodstvu, duboko i trajno narušeni“, rekla je.
Hoće li Blanuša odustati?
Komentarišući tvrdnje da je predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodno već odustao od kandidature u korist Draška Stanivukovića, Katana je kazala da u takav scenario ne vjeruje.
„Vjerujem da je čovjek koji ipak drži do date riječi i da je principijelan u svojim odlukama. Jedino što se može desiti jeste da ga sama partija na to prisili“, navela je.
S druge strane, smatra da je teško očekivati da se Stanivuković sam povuče iz utrke.
„Stanivuković sebe danas smatra ključnim liderom opozicije. Smatra da ima dovoljno uporišta i vjeruje da može dobiti izbore za predsjednika Republike Srpske“, ocijenila je.
Izlazak u više kolona vodio bi novom porazu
Katana upozorava da bi nastup opozicije u dvije ili tri kolone gotovo sigurno značio još jedan izborni poraz.
„Ne vidim mogućnost da ijedan kandidat, ako govorimo o predsjedniku Republike Srpske, osvoji dovoljan broj glasova da preuzme tu funkciju“, rekla je.
Dodala je kako postoji opasnost da dio opozicionih birača zbog međusobnih sukoba stranaka odluči ostati kod kuće na dan izbora.
„Svi žele da ih Vučić voli“
Govoreći o mogućem uticaju Srbije na politička dešavanja u Republici Srpskoj, Katana je kazala da je teško precizno procijeniti njegovu snagu, ali da je vidljivo kako većina opozicionih lidera pažljivo prati signale iz Beograda.
„Osim Nebojše Vukanovića, svi oni strašno žele da ih Vučić voli, da ih Vučić podržava i nekako su stalno jednim uhom okrenuti prema Beogradu“, kazala je.
Prema njenim riječima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istovremeno može formalno podržavati opoziciju, a da pritom održava bliske odnose s Miloradom Dodikom.
Građani čekaju odgovore, a političari pričaju o funkcijama
Katana smatra da je zabrinjavajuće što se gotovo niko ne bavi pitanjima od kojih građani žive.
Ukazala je na kontinuirano zaduživanje Republike Srpske, probleme u privredi, stanje u rudnicima i željezničkom sektoru, kao i na niske penzije i rast troškova života.
„Ne govorimo o propasti Rudnika Ljubije, ne govorimo o činjenici da će se to direktno odraziti na radnike, na Željeznice Republike Srpske i niz kooperanata. Ne govorimo ni o tome da su najniže penzije tek nešto više od 350 maraka“, upozorila je.
Dodala je da se opozicija uglavnom zadržava na kritikama vlasti, bez jasnih ekonomskih programa.
Blokade institucija postale pravilo
Komentarišući situaciju na državnom nivou, Katana je ocijenila da Bosna i Hercegovina živi u kontinuiranim blokadama institucija.
Govoreći o problemima javnog servisa i institucija kulture, navela je da je stanje postalo apsurdno.
„Ja mislim da nema države danas u svijetu koja ima svoju reprezentaciju na Svjetskom nogometnom prvenstvu, a da pri tome neće svojim građanima omogućiti prijenos utakmica“, rekla je.
Za blokade u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH posebno je prozvala SNSD i HDZ BiH.
Povećanja plata i penzija pred izbore
Najavljena povećanja plata i penzija u Republici Srpskoj vidi kao dio predizbornog obrasca koji se ponavlja godinama.
„Svaki put kada se približavamo izborima povećaju se penzije ili plate ili se dodijele nekakve socijalne pomoći“, kazala je.
Ipak, upozorila je da rast cijena praktično poništava efekte takvih mjera.
„Sa ovakvom stopom inflacije i to će povećanje, ako do njega dođe, biti pojedeno“, smatra Katana.
O kandidaturi Milorada Dodika
Komentarišući tvrdnje ministra pravde Republike Srpske Gorana Selaka da pravosnažna presuda Miloradu Dodiku ne predstavlja prepreku za eventualnu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH, Katana je rekla da ne vjeruje da je takav scenario moguć.
„To bi značilo kraj države Bosne i Hercegovine“, poručila je.
Podsjetila je da su odluke visokih predstavnika tokom godina ugrađivane u pravni sistem Bosne i Hercegovine te da ne vidi mogućnost da budu poništene na način kako to zagovaraju pojedini političari.
Budućnost OHR-a i novi visoki predstavnik
Govoreći o izboru novog visokog predstavnika, Katana je upozorila da bi OHR bez bonskih ovlasti imao isključivo simboličnu ulogu.
„Bez bonskih ovlasti visoki predstavnik doista ostaje samo figura“, rekla je.
Smatra da bi slabljenje ovlasti OHR-a moglo otvoriti prostor za nove političke krize i dodatnu nestabilnost.
„Možda to ne bi rezultiralo secesijom ili stvaranjem trećeg entiteta, ali bi država ponovo mogla ući u period duboke neizvjesnosti i unutrašnjih sukoba“, upozorila je.
O američkoj politici prema BiH
Katana je komentarisala i najavu imenovanja novog američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, navodeći da ostaje neizvjesno kakav će biti budući odnos Washingtona prema BiH.
„Ne znam da li će se vratiti vremena kada smo mogli vjerovati da će američka ambasada čvrsto stajati uz građane ove zemlje i uz Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu i suverenu državu“, rekla je.
Istovremeno je izrazila nadu da će Sjedinjene Američke Države ostati dosljedne zaštiti teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Treći entitet i poruke iz Hrvatske
Na kraju razgovora osvrnula se i na izjave pojedinih hrvatskih političara o mogućnosti formiranja trećeg entiteta.
„Mene bi samo zanimalo kako oni misle osnovati taj treći entitet i na temelju čega“, kazala je.
Dodala je da se pritom često zanemaruje činjenica da su brojni Hrvati tokom rata protjerani upravo s područja današnje Republike Srpske te da se o tim pitanjima rijetko govori u javnosti.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama


