Njemačka je drugi dan zaredom postavila novi temperaturni rekord, dostigavši 41,5 stepeni Celzijusa, pokazali su podaci. Rekordi su u subotu oboreni i u Danskoj te Češkoj, dok se nezapamćeni toplotni val s početka ljeta nastavlja širiti prema sjeveru i istoku Evrope, pogađajući sve veći broj ljudi.
Procjenjuje se da se oko 150 miliona ljudi u Evropi trenutno suočava s temperaturama višim od 35 stepeni Celzijusa. Svjetska meteorološka organizacija upozorila je da će ovaj toplotni val imati velike posljedice po zdravlje ljudi i ekosisteme.
Toplotni val, koji je započeo na Iberijskom poluotoku, već se povezuje sa smrću stotina ljudi tokom protekle sedmice.
Preliminarni njemački rekord od 41,5 stepeni izmjeren je u Mockern-Drewitzu, u istočnoj saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, saopćila je Njemačka meteorološka služba. Time je nadmašen rekord od 41,3 stepena, postavljen samo dan ranije u Saarbruckenu, u blizini francuske granice.
“Ova vrućina nije ugodno ljetno vrijeme. Ovo je zdravstvena kriza”, poručila je njemačka političarka i bivša liderka Zelene stranke Katrin Goering-Eckardt na društvenoj mreži X.
U Berlinu je policija rasporedila dva vodena topa kako bi rashlađivala građane.
Češka je također zabilježila najvišu temperaturu. Na meteorološkoj stanici u Doksanyima, sjeverno od Praga, izmjereno je 40,8 stepeni Celzijusa, saopćila je nacionalna meteorološka služba (CHMI).
U Danskoj je u Odumu, u blizini Aarhusa, zabilježena privremena temperatura od 37 stepeni Celzijusa, čime je oboren dosadašnji rekord od 36,4 stepena iz 1976. godine. Švicarska je treći dan zaredom oborila rekord za najtopliji junski dan. U sjevernom gradu Baselu temperatura je dostigla 39 stepeni Celzijusa.
Od početka toplotnog vala broj smrtnih slučajeva od utapanja u Francuskoj porastao je na najmanje 55. Procjenjuje se da su dvije trećine stradalih plivale u nenadziranim područjima.
Španski sistem za praćenje smrtnosti MoMo zabilježio je 327 smrtnih slučajeva koji bi mogli biti povezani s ekstremnim vrućinama u periodu od nedjelje do četvrtka.
Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava, što naučnici povezuju s više faktora, uključujući ubrzano zagrijavanje Arktika i promjene u obrascima mlazne struje.
Naučnici iz organizacije World Weather Attribution navode da bi toplotni val ovakvog intenziteta u tako ranom dijelu ljeta bio praktično nemoguć prije 50 godina te ističu da su klimatske promjene odgovorne za ovakve ekstremne vremenske prilike.
Ipak, očekuje se da će se sa zapada kontinenta početi razvijati hladniji vremenski uslovi, koji će se tokom sedmice postepeno širiti prema istoku i donijeti prijeko potrebno osvježenje.


