“Zahvaljujući izuzetno preciznom planiranju našeg tima za orbitalnu dinamiku, briljantnoj realizaciji operativnog tima i preciznom lansiranju kompanije SpaceX, Roman ima dovoljno goriva za najmanje 22 godine potencijalnih naučnih operacija”, rekao je Jamie Dunn, direktor NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard.
Svemirski teleskop, koji je lansiran iz Cape Canaverala 30. augusta u misiji mjerenja tamne energije i potrage za egzoplanetama, kreće se prema Lagrangeovoj tački L2. Tamo će se pridružiti teleskopima među kojima je svemirski teleskop James Webb na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce. Njegova primarna misija trajat će pet godina, a naučnici su se nadali dodatnih pet godina rada ukoliko bi finansiranje to omogućilo. Međutim, sada bi ta potencijalno produžena misija mogla trajati mnogo duže, a sve zahvaljujući činjenici da je letjelica lakša nego što je prvobitnim projektom bilo predviđeno.
Na početku procesa projektovanja Romana, kapacitet goriva određen je tako da omogući maksimalnu masu od 9.800 kilograma, ali završena letjelica je lakša sa svojih 8.065 kilograma. Budući da je znatno lakša, ostao je višak raspoložive mase koji je mogao biti iskorišten za dodatno gorivo.
“Masa svemirske letjelice mijenja se tokom procesa projektovanja i izgradnje pa količinu pogonskog goriva određujemo na osnovu unaprijed utvrđene maksimalne vrijednosti kako nam ga ne bi ponestalo. Također pratimo potrebnu količinu pogonskog goriva na osnovu stvarne mase tokom integracije i testiranja, kako bismo osigurali određenu rezervu. Budući da je Roman imao manju masu nego što smo predvidjeli, mogli smo napuniti rezervoare goriva do njihovog kapaciteta, umjesto da ih napunimo samo količinom koja nam je bila potrebna za zahtjev od 10 godina”, rekla je Alison Rao, koja u NASA-inom Centru za svemirske letove Goddard vodi sisteme za pogon Romana.
Dodatno gorivo koje je napunjeno u teleskop prije lansiranja značilo je da je imao dovoljno goriva za najmanje 14 godina, a zatim je u roku od jednog dana nakon lansiranja svemirski teleskop morao uključiti svoj motor na tri minute kako bi ga usmjerio na putanju koja će ga odvesti do L2. Ovo paljenje motora bilo je preciznije, a samim tim i efikasnije nego što se iko mogao nadati pa je Roman krenuo prema L2 s preciznošću od 99 posto. Pri tome je potrošio samo 18 kilograma goriva, što je manje od 10 posto od 200 kilograma goriva koliko je bilo predviđeno za ovaj manevar. Smatra se da je time Roman dobio dodatne četiri godine radnog vijeka, čime je ukupna procjena porasla na 18 godina.
Tu je i dodatni bonus. Preciznost s kojom je izvedeno paljenje motora 31. augusta znači da će i druga korekcija putanje, potrebna da Roman početkom decembra uvede u orbitu oko L2, sada zahtijevati mnogo manje goriva. To će Romanovom operativnom vijeku dodati još četiri godine, pod uslovom da s teleskopom sve prođe kako treba. Kada jednom bude u orbiti oko L2, za održavanje položaja bit će potrebna samo manja paljenja motora jednom u 28 dana, što je zanemariva količina goriva.
Ukupno gledano, ovaj opservatorij mogao bi istraživati krajnje granice svemira i donositi nevjerovatna otkrića tokom najmanje 22 godine, odnosno bar do 2048. godine.
