U sve više država je učestao model “kupi odmah, plati kasnije” ili na engleskom “buy now, pay later (BNPL)”, bez obzira na to šta se kupuje.
Ovakva kupovina je često predmet ismijavanja. Jednima ovakvo nešto prakticirati npr. u restoranu predstavlja najsmješniji konzumerizam dok drugim predstavlja zloupotrebu ljudi. Ipak, ovakav stav nije prepreka razvoju ovog modela kupovine.
Naime, prema američkoj kompaniji za platni promet Worldpay, prošle godine su širom svijeta BNPL-om potrošene 342 milijarde dolara dok je 10 godina ranije potrošeno dvije milijarde dolara.
Finansijske kompanije s dugom tradicijom, kao što su JPMorgan Chase i PayPal, ušle se na BNPL tržište, baš kao što kompanije iz BNPL sektora sve više rade ono što su prije radile tradicionalne banke. Prilike za kompanije na BNPL-ovom tržištu su možda i veće nego za potrošače.
Kako funkcionira
Stara je ideja o davanju zajma na prodajnom mjestu. Poduzetnici Isaac Singer i Edward Clark su 1856. s velikim uspjehom počeli prodavati šivaće mašine u dijelovima.
Moderna industrija funkcioniše na sličan način. Kada neko kupi nešto za 100 dolara, može plaćati u ratama, odnosno dio platiti pri samoj kupovini, a ostatak na rate. Zajmodavac, kao što je švedska kompanija Klarna ili američka kompanija Affirm, pri toj kupovini unaprijed daje prodavcu cijeli iznos. Kupac plaća rate zajmodavcu tokom određenog vremena, najčešće u nekoliko sedmica i ne plaća kamatu.
Oni koji omogućavaju BNPL ostvaruju prihode na osnovu naknada koje plaćaju trgovci i/ili kupci.
Ovo je za trgovce dobrodošlo jer na ovaj način povećavaju prodaju. Pokazalo se da oni koji koriste ovakav model plaćanja troše najmanje 20 posto više od onih koji ga ne koriste.
Po pitanju prakticiranja BNPL-a, u SAD-u postoji generacijski jaz. Manje od dva posto klijenata Bank of America rođenih 1965. (generacija baby-boomera) ima dugove po osnovu BNPL-a dok 10 posto klijenata generacije milenijalaca (rođenih u periodu od 1981. do 1996.) i generacije Z (rođenih u periodu od 1997. do 2012.) ima dugove po osnovu BNPL-a.
Očekivano je da će se potrošnja BNPL-om povećavati kako mladi budu činili veći dio potrošnje. Prodaja je veća u zemljama gdje je BNPL duže vrijeme dostupan. Primjera radi, jedna od pet internetskih prodaja u Švedskoj je ostvarena preko BNPL-a dok je u Americi jedna od 16 internetskih prodaja ostvarena preko ovog modela kupovine.
Sve više kompanija omogućava BNPL
Širom svijeta je sve više kompanija koje pružaju ovu uslugu. Spomenuta švedska Klarna je bila jedna od prvih kompanija ove vrste u svijetu, osnovana je 2017. Njen suosnivač i direktor Sebastian Siemiatkowski želi da ona postane finansijski asistent omogućen vještačkom inteligencijom.
Također ranije spomenuti američki Affirm je prije dvije godine uveo debitnu karticu i u posljednje vrijeme se naglo povećava korištenje njegovih usluga. Trenutno ima dva miliona korisnika kartica. I Affirm i Klarna su dostupni i preko Appleovog i Googleovog digitalnog novčanika.
PayPal je prije pet godina počeo nuditi BNPL usluge, koristeći svoje snažne odnose s trgovcima. Prošle godine je obradio potrošnju preko BNPL-a u iznosu od 33 milijarde dolara, a riječ je o potrošnji za koju tvrdi da se povećava 20 posto godišnje.
Sve je više banaka koje omogućavaju manju kupovinu na rate dok nekoliko brzorastućih startup kompanija se nada da će poremetiti tradicionalno tržište kredita.
Kako se tržište BNPL-a razvija, tako se ono sve više uređuje. To se odražava i u tome da pružatelji kreditnih ocjena potrošača namjeravaju davati te ocjene i na osnovu BNPL historije zajmoprimca, piše list Economist.
