Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, pokazalo je da su osobe koje spavaju kraće od šest sati ili duže od osam sati po noći češće imale znakove ubrzanog biološkog starenja. Najpovoljnijim se pokazao raspon od 6,4 do 7,8 sati sna, dok su istraživači kao idealnu mjeru izdvojili približno sedam sati.
Biološko starenje, za razliku od hronološke dobi, odnosi se na postepeni pad fizioloških funkcija organizma, uključujući slabiju sposobnost obnavljanja ćelija te veći rizik od bolesti i smrti. Naučnici s Columbia University Irving Medical Centera koristili su vještačku inteligenciju i takozvane “satove starenja” kako bi procijenili stanje 17 organskih sistema na osnovu medicinskih snimaka, proteina i molekula iz krvi.
Vodeći autor Junhao Wen rekao je da rezultati ne znače da trajanje sna samo po sebi direktno uzrokuje brže ili sporije starenje organa.
“To ne znači da samo trajanje sna uzrokuje da organi stare brže ili sporije, ali sugerira da i nedovoljno i prekomjerno spavanje mogu biti pokazatelji lošijeg općeg zdravlja cijelog organizma”, naveo je.
Kratko spavanje bilo je povezano s depresivnim epizodama, anksioznim poremećajima, gojaznošću, dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, ishemijskom bolešću srca i srčanim aritmijama. I kratko i dugo spavanje povezani su s hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, astmom te probavnim poremećajima poput gastritisa i gastroezofagealne refluksne bolesti.
Wen je poručio da ovakav obrazac pokazuje koliko je san duboko povezan s cijelom fiziologijom organizma. Zdravstveni stručnjaci zato preporučuju redovan raspored spavanja, provođenje što manje vremena pred ekranima prije odlaska u krevet i izbjegavanje konzumiranje kofeina u kasnijim satima.
