Program obilježavanja organizovali su Medžlis Islamske zajednice Čajniče, u saradnji sa Muftijstvom goraždanskim i Udruženjem građana za povratak u Čajniče.
Na lokalitetu Mostine proučena je dova za duše ubijenih šehida, a porodice ubijenih, predstavnici Islamske zajednice te brojne delegacije položili su cvijeće na mjestu stradanja 42 civila ubijena 1992. godine u objektu nekadašnjeg lovačkog doma.
Milada Velić, kćerka ubijenog Zijada Velića podsjetila je na stradanje svoje porodice i sudbinu čajničkih Bošnjaka.
Mučeni i ubijeni
“Moj otac Zijad Velić bio je ovdje zatvoren, mučen, pa odveden u Pljevlja i kasnije vraćen i ubijen. Moja majka je bila živi svjedok kada su ljudi zatvarani u logor. Mi smo rođeni Čajničani stotinama godina. U Drugom svjetskom ratu ubijeno mi je šest amidža, a u ovom ratu i moj otac. Sjećanja su teška, znamo da je bio mučen više puta. Izbijeno mu je oko. Nakon bitke na Goraždu napravljen je veliki masakr i tada je doveden iz Pljevalja ovdje”, kazala je Velić.
Prisjetila se i prvog dolaska na Mostinu nakon rata.
“Kada sam prvi put ušla ovdje, u taj logor, vidjela sam mjesto gdje su ubijani ljudi, većinom jedinci, sinovi porodica koje su sistematski uništavane kako bi nestali žitelji Čajniča. Prije rata u Čajniču je bilo više od 52 posto muslimana, a 48 posto Srba”, navela je.
Govoreći o pronalasku posmrtnih ostataka svog oca, istakla je da je porodica tek nakon druge ekshumacije pronašla njegovo tijelo.
“Otac je pronađen tokom ekshumacija koje su rađene zbog procesa protiv Kornjače i ostalih. Pronašli smo cijelo tijelo, prepoznali smo ga po zubima i zlatnom mostu. Ukopan je na šehidskom mezarju Kovači. Moj brat je barem pronašao smiraj jer ima gdje otići ocu na mezar. Ali mnoge porodice to nemaju. Mojoj tetki Džambegović ubijen je veliki broj članova porodice i oni nikada nisu pronađeni. Nemaju ni mezar”, kazala je Velić.
Sulejman Homoraš, koji je i sam bio zatvoren na Mostini svake godine dolazi na ovo mjesto. Još uvijek traga za posmrtnim ostacima amidže Ramiza Homoraša i šure Hajrudina Trga.
“Tražim amidžu i šuru, a redovno dolazim ovdje jer sam i sam bio zatvoren na Mostini. Sudbina je htjela da danas bude utorak, isti dan kada je bila egzekucija 1992. godine. Mene je jedan Srbin izveo dan ranije. Samo 24 sata dijelila su me od smrti. Dok sam živ dolazit ću ovdje da čuvam uspomenu na ljude koji su ubijeni. Kada sam jutros krenuo ovim putem, tresle su mi se noge. Pokušavam se sabrati, ali nije lahko”, ispričao je Homoraš.
Apel institucijama
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Čajniče Avdo Šišić podsjetio je da porodice žrtava ni nakon više od tri decenije nisu pronašle posmrtne ostatke svih ubijenih. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, na području Čajniča prijavljeno je ukupno 138 nestalih osoba. Do danas je identificirano 90 žrtava, među kojima 68 muškaraca i 22 žene, dok je sudbina još 48 Čajničana potpuno nepoznata.
Šišić je poručio da je kultura sjećanja važna zbog očuvanja istine o onome što se dogodilo.
“Institucije obilježavaju ovo i to je najmanje što možemo učiniti ‘na pravdi Boga’ , kazao je Šišić, dodajući da ga posebno boli šutnja o počinjenim zločinima i izostanak kajanja odgovornih.
O potrebi pronalaska masovnih grobnica govorio je i Izet Alihodžić, jedini bošnjački odbornik u SO Čajniče.
“Ovdje su ljudi dovođeni bez ikakvog razloga, maltretirani, mučeni i na kraju ubijeni. Svake godine ponavljamo isto obilježavanje i vraćamo se istoj tragediji. Za porodice ubijenih to je iz godine u godinu sve traumatičnije. Nažalost, nema značajnijih pomaka ni u procesuiranju odgovornih ni u pronalasku masovnih grobnica. Apelujem na sve koji znaju gdje se nalaze grobnice da to prijave nadležnima kako bi tijela bila ekshumirana i dostojno ukopana. Mnoge porodice još nemaju mjesto gdje mogu doći i proučiti fatihu svojim najmilijima”, poručio je Alihodžić.
Za zločine počinjene na području Čajniča osuđeni su Milorad Živković, Milun Kornjača, Marjan i Slavko Jovanović na kazne zatvora od šest do 11 godina, dok su Duško Tadić i Stevo Jovanović oslobođeni optužbi.
Podsjetimo da je Sud BiH 2015. godine potvrdio optužnicu protiv Duška Kornjače, koji je optužen za progon nesrpskog stanovništva sa područja Čajniča u okviru širokog i sistematičnog napada. Kornjača je i dalje nedostupan pravosudnim organima BiH, iako je poznato da živi u Srbiji.
U okviru programa obilježavanja večeras će u Centru za kulturu Goražde biti održana svečana premijera dokumentarnog filma “Mrak nad Čajničem” autora Avde Huseinovića.
