Taj problem je sve češće razbacivanje garderobe po trotoarima, nasilno otvaranje kontejnera i
gomilanje otpada. Kontejneri će biti zabranjeni zabranjeni od 1. januara 2027. godine.
Odluka o zabrani danas će biti pred zastupnicima u bečkom parlamentu. Naime, zabrana se tretira izmjenama Zakona o naknadama za korištenje javnih površina. Gradska vlast uvjerava da je glavni cilj zaštita javnog prostora i smanjenje nereda koji je postao svakodnevnica u gotovo svim dijelovima grada.
Prizor razbacane odjeće oko kontejnera već dugo je poznata stanovnicima Beča. Prema navodima gradske uprave, kontejneri privatnih kompanija često se nasilno otvaraju, nakon čega osobe koje traže vredniju odjeću ostatak jednostavno ostave na ulici.
Takva odjeća ubrzo postane otpad, a problem se dodatno poveća jer razbacana odjeća i otpad stvaraju uslove za pojavu glodara i nehigijenu na ulicama.
Broj prijava građana rapidno raste. Samo putem aplikacije “Reci Beču (Sag’s Wien)” prošle godine stiglo je gotovo 800 prijava dok je ove godine već evidentirano više od 340 slučajeva.
Gradska služba za čistoću MA 48 gotovo svakodnevno interveniše kako bi uklonila razbacani tekstil, a samo u martu ove godine zabilježeno je 1.257 slučajeva onečišćenja povezanih s kontejnerima za odjeću.
Gradska vijećnica za urbanizam Ulli Sima je naglasila da privatni operatori nisu uspjeli riješiti problem, uprkos brojnim upozorenjima.
“Javni prostor našeg grada je dragocjen i prema njemu se moramo odnositi odgovorno. Operatori su troškove i probleme praktično prebacili na građane i grad”, izjavila je Sima.
Trenutno je na bečkim javnim površinama 2.280 kontejnera za prikupljanje stare odjeće, uglavnom u blizini centara za reciklažu.
Beč ne zabranjuje prikupljanje stare odjeće u potpunosti. Naime, kontejneri će i dalje moći
biti na privatnim parcelama dok će građani garderobu moći predavati reciklažnim dvorištima,
humanitarnim organizacijama i specijaliziranim second hand lokacijama.
Iz Grada Beča su napomenuli da problem nije samo nered oko kontejnera, već i sve lošiji kvalitet odjeće koja se u njima ostavlja. Zbog ekspanzije industrije brze mode, veliki dio odbačenog tekstila više nije pogodan za ponovnu upotrebu niti reciklažu.
Član bečke gradske vlade zadužen za klimu, Jürgen Czernohorszky pozvao je građane da doniraju samo očuvanu i kvalitetnu odjeću.
“Treba ostavljati samo ono što biste dali prijateljima ili porodici. Prljava i oštećena odjeća uglavnom završava kao otpad”, ukazao je.
Nedavnim istraživanjem međunarodne organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace utvrđeno je da veliki dio stare odjeće iz Evrope, nakon dugog transporta, na kraju ipak završi na deponijama u Africi i Aziji.
Zbog sve lošijeg kvaliteta prikupljenog tekstila, evropsko tržište polovnom odjećom je u krizi, cijene su niže, a pojedine kompanije za sortiranje i preradu već su propale.
Shodno tome, Evropska unija priprema nova pravila prema kojima će proizvođači odjeće do 2028. godine snositi veću odgovornost za reciklažu i zbrinjavanje tekstilnog otpada.
