Član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Zijad Krnjić, koji je imenovan kao ekspert iz Federacije BiH, od decembra prošle godine odbija da usvoji novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji UIO, što je potrebno za otvaranje novog graničnog prijelaza na sjeveru naše zemlje.
Amidžićeve blokade dovele do Krnjićevog uslovljavanja
Krnjić je više puta istakao da neće glasati za usvajanje ovog pravilnika dok se ne odrede novi koeficijenti za raspodjelu novca prikupljenog od PDV-a, a koji se dijeli entitetima u BiH i Distriktu Brčko.
Koeficijenti se, prema podzakonskom aktu koji je ranije usvojio Upravni odbor UIO, određuju svaka tri mjeseca, odnosno na kvartalnoj bazi.
Ipak, ove akte koji su i dalje na snazi ignoriše Srđan Amidžić, ministar finansija BiH, koji pitanje određivanja koeficijenata odbija staviti već više od dvije godine, odnosno od septembra 2023. godine, na dnevni red sjednica UO UIO.
U decembru prethodne godine, kada su ostvareni uslovi za otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška, Krnjić je istakao stav da neće glasati za novi pravilnik bez određivanja novih koeficijenata raspodjele novca i poravnanje zbog dvogodišnje blokade koju provodi Amidžić.
Kako se određuju koeficijenti i kada dolazi do poravnanja dugova
Koeficijenti za raspodjelu novca prikupljenog od PDV-a se određuju na osnovu podataka koje Upravnom odboru predstavlja Odjeljenje za makroekonomsku analizu.
Ove brojke se pripremaju na osnovu podataka Uprave za indirektno oporezivanje o krajnjoj potrošnji unutar BiH, podijeljenoj po entitetima i Distriktu Brčko.
Jednostavnije rečeno, UIO prema prijavama kompanija u BiH predstavlja podatke o tome koliko se PDV-a uplatilo u kojem dijelu BiH, na osnovu čega se i vrši krajnja podjela sredstava po entitetima.
Upravni odbor bi trebao određivati koeficijente četiri puta godišnje, dakle za svaki kvartal, kao privremene koeficijente za raspodjelu.
Nakon toga, nakon prvih šest mjeseci donosi se odluka o prvom privremenom poravnanju, nakon 12 mjeseci donosi se odluka o drugom privremenom poravnanju i nakon pet godina, kada se zaključavaju PDV prijave, trebala bi se donijeti odluka o konačnom poravnanju.
Poravnanja postoje kako bi se eliminisale nepravilnosti koje nastaju zbog grešaka u PDV prijavama, a koje firme i pravni subjekti sami prijave, ili to prijave porezni inspektori.
Svako je svakome nešto dugovao u prošlosti
Kada se ova procedura pratila, dešavalo se da pri poravnanjima entiteti moraju vraćati novac jedni drugima i generalno nije bilo problema.
Dogovor je izgledao tako da se od FBiH ili RS-a, u zavisnosti od toga ko je kome dužan, od uplata s jedinstvenog računa odbija određeni iznos novca dok se dug ne sanira.
Postojao je samo jedan problem u prošlosti, a koji se tiče situacije iz 2009. i 2010. godine. Tada je, prema poravnanju, FBiH bila dužna RS-u, a entitetske vlasti u Banjoj Luci su pokrenule i tužbu.
U međuvremenu je dug saniran drugim dogovorima, ali je ostalo pitanje kamata. Sud BiH je presudio u korist RS-a te je FBiH trebala da plati 30 miliona KM, a ova presuda nikada nije provedena, djelomično i zbog toga što je isplatu, prema presudi, trebala izvršiti UIO, iako je to bila obaveza FBiH.
Na kraju je Sud BiH obustavio prinudnu naplatu kako bi se odblokirali računi UIO, a od novca je uplaćeno 4,6 miliona KM.
Ova presuda je, do aktuelne situacije, bila jedini problem koji je nastao zbog raspodjele novca od PDV-a, ali je onda Amidžić, u septembru 2023. godine, odlučio da pokrene dvogodišnju blokadu, s rezultatom da sada niti koeficijenti, ali ni poravnanje, nisu dogovoreni i izvršeni u tom periodu.
Situacija je sada takva da FBiH potražuje novac od RS-a i vraćanje u okvire propisane podzakonskim aktima, što Amidžić odbija. Iako se do konačne odluke ne može znati konačan iznos dugovanja RS-a prema FBiH, izjave Krnjića u prošlosti sugerišu da je taj iznos najmanje 150 miliona KM.
Rješenja bez Amidžićeve obustave blokade nema
Ono što je jasno u ovoj situaciji jeste da Amidžić prilično otvoreno krši propise i ustaljenu praksu UO UIO o određivanju koeficijenata.
Bez prekida blokade koju provodi državni ministar, izvjesno je da će se problem povećavati, ali se neće dati ni prostor da se riješi i pitanje presude koja nije provedena.
Privremeno otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška nije rješenje, nego odlaganje posla koji se u jednom trenutku mora završiti za tri mjeseca.
