Tokom obraćanja pred parlamentarcima u Vijećnici, Ćudić je govorila o opsadi Sarajeva, navodeći da je to bio pokušaj uništavanja multietničkog karaktera grada.
“Sukob koji smo doživjeli u ovom gradu nije etnički, nije religijski, nije između katolika, pravoslavaca, muslimana, nije čak ni između etničkih skupina. To je borba za moć. I odbijam vjerovati, jer sam ovdje provela veći dio života, da su ovaj grad i ova zemlja povezani s takvim sukobima”, kazala je Ćudić.
Reakcije političara na izjavu pred evropskim parlamentarcima
Međutim, to je izazvalo reakciju pojedinih političara, a najprije stranke SDA koja je terminologiju “borba za moć” ocijenila kao jedan od najsramnijih političkih istupa u poslijeratnoj BiH.
“Predsjednica Naše stranke je pred evropskim zastupnicima pokušala zamagliti ono što su međunarodni sudovi jasno utvrdili, a to je da zločini počinjeni u Bosni i Hercegovini nisu bili proizvod nekakvog neodređenog sukoba političkih ambicija već rezultat organizirane politike progona, terora nad civilima, etničkog čišćenja i genocida. Presude Haškog tribunala nedvosmisleno govore o karakteru zločina, uključujući i kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja protiv građana Sarajeva, čiji je cilj bio širenje straha među civilnim stanovništvom”, kazali su iz SDA.
Oni su istaknuli da njen govor ne predstavlja evropski pristup suočavanja s prošlošću nego bijeg od istine radi, kako navode, političkog dopadanja onima kojima smeta jasno imenovanje agresije i zločina genocida.
“Ovakav istup Sabine Ćudić je politički obrazac u kojem se agresija na Bosnu i Hercegovinu relativizira, odgovornost agresora izjednačava s odgovornošću branioca, a patnja žrtava gura u maglu općih fraza o sukobu, moći i podjelama. Takav govor ponižava žrtve i ohrabruje one koji već decenijama pokušavaju izjednačiti strane i prepraviti historiju. To nije evropski pristup suočavanju s prošlošću, nego bijeg od istine radi političkog dopadanja onima kojima smeta jasno imenovanje agresije, zločina i genocida”, kazali su iz SDA.
Osim SDA, zvanično su reagovali još i političari iz RS-a Edin Ramić i Sevlid Hurtić, te brojni političari iz FBiH, a oštru poruku je uputilo i Udruženje generala BiH.
“Duboko smo povrijeđeni i šokirani njenim obraćanjem u sarajevskoj Vijećnici pred evropskim zvaničnicima, u kojem opsadu Sarajeva i agresiju na Bosnu i Hercegovinu pokušava svesti na ‘borbu za moć’… Očigledno je da ona ne razlikuje agresora od branioca, žrtvu od zločinca, historijske činjenice od političkih konstrukcija. Pomiješala je babe i žabe, a pritom javno tvrdi da se za svaki nastup temeljito priprema. Ako agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu naziva ‘borbom za moć’, onda neka jasno kaže: Da li time prihvata narativ da je u Bosni i Hercegovini vođen ‘građanski rat’ i ‘vjerski sukob’? Neka javnosti odgovori bez političkog uvijanja”, kazali su iz Udruženja generala BiH.
Odgovor Sabine Ćudić
Ćudić je danas i odgovorila statusom na Facebooku u kojem je još jednom poručila da ne pristaje na uvjerenja koja govore da se u BiH vodio etnički rat. Posebno ističe tvrdnju da je i Alija Izetbegović govorio upravo ono što je ona htjela reći u Vijećnici, a to je da je cilj rata bio napad na multikulturalnu BiH.
“Da stvari ogolimo do kraja – da li nas je lagao Alija Izetbegović kada je rat karakterizirao kao napad na multikulturnu, multietničku, nezavisnu, suverenu BiH ili nas danas laže SDA da je taj rat bio samo protiv Bošnjaka muslimana? Jer ono prvo tvrdimo svi mi koji smo rat proveli u Sarajevu, a ovo drugo što sada tvrdi SDA, tvrdi i Milorad Dodik”, napisala je Ćudić.
Zatim je pojasnila da su se u Sarajevu borili i pojedini Srbi i Hrvati, nabrojavši neke od njih i navodeći da se oni nisu borili ni za srpsko, ni hrvatsko, ni bošnjačko Sarajevo nego multietničko i antifašističko Sarajevo.
“Sarajevo su branili Bošnjaci, Srbi, Hrvati i mnogi drugi borci protiv fašizma, i odricati se toga briše historiju ovog grada. Branili su grad koji se u toku opsade tvrdoglavo borio za svoju multietničnost koliko i za svoj opstanak”, kazala je Ćudić.
Također Ćudić smatra da je pogubno pribjegavati objašnjenjima koja govore da se ovdje radi o vjekovnoj vjerskoj i etničkoj netrepeljivosti.
“Sarajevo na to nije pristalo. Na ‘vjekovni vjerski konflikt’. Tom ideološkom narativu, koji je pokušao nametnuti ratni zločinac Radovan Karadžić sa svojim saradnicima ranih devedesetih godina prošlog stoljeća i obnovljenom u posljednjim godinama treba se suprotstaviti”, poručila je.
Posebno ističe da njen stav o tome da je vođen rat protiv multietničke BiH ne negira sudski utvrđene činjenice da je nad Bošnjacima počinjen genocid ili da je postojao velikosrpski projekat.
