Ostrvo na Mediteranu idealno za ljetovanje iz BiH

Ovaj majušni otočni arhipelag u srcu Mediterana, smješten između Sicilije i sjeverne Afrike, spaja ono što inače moraš tražiti na više mjesta: zlatne plaže, gradove pod zaštitom UNESCO-a, hiljade godina historije i ljeto koje traje gotovo pola godine. A za putnike iz Bosne i Hercegovine ima jednu veliku prednost bezvizni ulazak.

Malta je zemlja kontrasta na malom prostoru. Cijela država je manja od Sarajevskog kantona, a ipak na njoj možeš za jedan dan vidjeti srednjovjekovni grad opasan zidinama, prošetati glavnim gradom barokne arhitekture i okupati se u laguni boje koju ćeš teško vjerovati da je stvarna.

Engleski je jedan od dva službena jezika (uz malteški), pa nema jezičke barijere što olakšava snalaženje. Vozi se lijevom stranom što će vam na početku biti jako zanimljivo, a valuta je euro.

Ljetna sezona na Malti je duga i pouzdana. Najtoplji mjeseci su juli i august, kad temperature redovno prelaze 30°C, more je toplo, ali su i gužve i cijene najveće.

Ako pitate iskusne putnike, kraj maja, juni i septembar su najslađi period: more je dovoljno toplo za kupanje, dani su dugi i sunčani, a vrućina nije nesnosna kao u julu. Septembar je posebno zahvalan jer je more nakon cijelog ljeta najtoplije, a turista je već manje.

Trenutno ne postoji direktan let iz Sarajeva, Tuzle ili Banje Luke za Maltu, pa se putuje s presjedanjem. Najčešće opcije:

• Turkish Airlines preko Istanbula — pouzdana veza koju koriste i bh. turističke agencije za organizovana putovanja.
• Direktan let iz Beograda — i ovdje je, za mnoge, najpovoljnije rješenje. Wizz Air i Air Serbia lete direktno do Malte, a let traje oko dva sata. Povratne karte kod Wizz Aira znaju krenuti od oko 60–65 € van sezone (uz samo mali ručni prtljag; veći kofer se doplaćuje oko 25 € po pravcu). U julu i augustu cijene su osjetno više, pa se isplati bukirati ranije.

Trik za izbjegavanje gužvi na granicama: Letom iz Beograda do Malte zaobilazite zagušene hrvatske kopnene granične prelaze, gdje zna biti kilometarskih kolona — posebno otkako je na snazi novi EU sistem granične kontrole (EES — vidi sljedeći odjeljak). Sve granične formalnosti obavljate na malteškom aerodromu, gdje je proces po pravilu uređeniji i brži nego na pretrpanom cestovnom prelazu.
Savjet: Karte bukirajte ranije. Za međunarodne letove uštede su najveće ako rezervišete oko dva mjeseca unaprijed.

Dobra vijest: državljanima BiH viza nije potrebna za boravak na Malti do 90 dana (unutar perioda od 180 dana), jer je Malta dio šengenskog prostora i Evropske unije. Potreban vam je biometrijski pasoš koji važi najmanje tri mjeseca nakon planiranog povratka. U praksi, za sada putujete jednostavno — samo s pasošem.

Jedina novost koju treba znati je EES (Entry/Exit System) — digitalni sistem koji se aktivirao na granicama. Pri ulasku u šengensku zonu granični službenik uzme biometrijske podatke (otisak prsta i fotografiju). Vi tu ne popunjavate nikakav obrazac i nema nikakve naknade — sve odrađuje granica. Bitno je samo da znate da upravo taj sistem stvara velike gužve na kopnenim prelazima (poput hrvatskih cestovnih granica), dok na aerodromu prolazi brzo i glatko — još jedan razlog da se na Maltu radije leti nego vozi.

Korisno je i znati da granične službe mogu tražiti dokaz o dovoljnim sredstvima za boravak (okvirno 35–70 eura po danu) i informaciju o adresi gdje odsjedate.

Korisno je i znati da granične službe mogu tražiti dokaz o dovoljnim sredstvima za boravak (okvirno 35–70 eura po danu) i informaciju o adresi gdje odsjedate.

Glavni grad i UNESCO-ova svjetska baština, sagrađen od strane viteza Reda svetog Ivana. Uske ulice, raskošne katedrale i pogledi na Veliku luku. Idealan za šetnju i upijanje atmosfere.

Stara prijestolnica, srednjovjekovni grad opasan zidinama na brdu, gotovo bez automobila. Posebno je čaroban predvečer kad se autobusi turista razađu i ostanu samo kamene uličice i tišina.

Šareni tradicionalni čamci luzzu s “očima” na pramcu, riblja pijaca nedjeljom i restorani sa svježim plodovima mora uz samu obalu.

Kompleks morskih pećina na južnoj obali, poznat po nevjerovatno plavoj vodi. Tradicionalni čamci voze posjetioce na kratku turu kroz pećine.

Trajektom udaljen oko pola sata, Gozo je zeleniji, mirniji i manje turistički. Citadela u Victoriji, hramovi stariji od piramida i divlja obala čine ga vrijednim cijelog dana izleta.

Možda najfotografisanije mjesto Malte laguna tirkizne vode između otoka Comino i Cominotto. Dođite rano ujutro da izbjegnete gužvu, a za pristup obali potrebna je besplatna registracija na zvaničnom sajtu. Topla preporuka je organizacija fakultativnog izleta brodićem kako bi obišli sve ove destinacije koje su s mora mnogo pristupačnije.

Voda oko Malte spada među najčistije i najprozirnije na Mediteranu — vidljivost pri ronjenju s maskom često prelazi i 20-ak metara, pa se jasno vide ribe i dno. Boje variraju od tirkizne do duboko plave, što Maltu čini rajem za kupanje, snorkeling i ronjenje.

Obala je uglavnom stjenovita, ali ima i lijepih pješčanih plaža, najviše na sjeveru otoka:

• Golden Bay – zlatni pijesak, restorani uz obalu i jedni od najljepših zalazaka sunca na otoku.
• Mellieħa Bay (Għadira) – najduža pješčana plaža na Malti, plitka i pogodna za porodice s djecom.
• Blue Lagoon (Comino) – već spomenuta tirkizna laguna, vrhunac svake liste.

Mnoge najljepše kupališne tačke zapravo su skrovite uvale i prirodni bazeni u stijenama (npr. St. Peter’s Pool kod Marsaxlokka), idealni za skokove u vodu i ronjenje. Sezona kupanja je duga — more je ugodno toplo otprilike od juna do oktobra.

Malteška kuhinja je mješavina mediteranskih utjecaja — italijanskih, sjevernoafričkih i britanskih. Obavezno probajte:

• Pastizzi – lisnato tijesto punjeno svježim sirom ili graškom (omiljena ulična užina).
• Fenek – zec pripremljen na malteški način, nacionalno jelo.
• Ftira – malteški hljeb/sendvič s tunjevinom, maslinama i kaparima.
• Svježe plodove mora, posebno u Marsaxlokku.

Malta nije najjeftinija mediteranska destinacija, ali nije ni među najskupljima — cjenovni nivo je sličan hrvatskoj obali u sezoni.

• Let: povratna karta iz Beograda od oko 60–65 € van sezone, više u julu i augustu.
• Smještaj: noćenje po osobi okvirno 25–30 € u pristupačnijim opcijama; ljeti i u luksuznijim hotelima znatno više. Najpopularnije baze su Sliema i St. Julian’s (centralno, uz more, blizu izlazaka), te Mellieħa i Buġibba (mirnije i često povoljnije). U sezoni sobu u nekim od hotela sa bazenom i saunama platićete oko oko dvije hiljade KM.
• Prevoz: javni autobusi su jeftini i pokrivaju gotovo cijeli otok, pa ne morate iznajmljivati auto ako vam ne smeta nešto sporiji ritam. Pošto je Malta mala, gdje god se smjestite — sve je relativno blizu.

• Ponesite putno-zdravstveno osiguranje — često je uslov za bezbrižan ulazak, a i pametno je bez obzira na to.
• Spakujte adapter za britanske utičnice (tip G, tri ravna pina).
• Sunce je jako — krema sa visokim faktorom i šešir nisu luksuz nego nužnost.
• Za izlete na Comino i Gozo provjerite rasporede trajekata i čamaca unaprijed.

Malta je destinacija koja iznenadi. Mala je, lako se obiđe za nekoliko dana, a ostavlja utisak kao da ste vidjeli mnogo veću zemlju. Za putnika iz Bosne i Hercegovine koji traži more, sunce i nešto više od pukog ležanja na plaži ovaj mediteranski biser zaslužuje mjesto na listi.

Napomena: informacije o letovima, cijenama i graničnim pravilima provjerite neposredno prije puta jer se mogu mijenjati.