Iako geografski azijska zemlja, Armenija se okreće Starom kontinentu, jer njihova aktuelna vlast, koju vodi premijer Nikol Pashinyan, kreira svoju kampanju oko evropskih integracija.
Pashinyan se nada novom mandatu
Od 2018. godine, kada je Pashinyan preuzeo vlast u Armeniji, zemlja se okrenula boljim odnosima s Briselom i odvraćanju od Rusije, dugogodišnjeg najbližeg partnera Jerevana.
Odnosi između Armenije i Rusije su suštinski narušeni 2023. godine, kada je Azerbejdžan u ofanzivi koja je trajala dva dana preuzeo spornu oblast Nagorno-Karabah, gdje su djelovale i grupe koje su imale direktno finansiranje iz Rusije.
Iako Armenija i Rusija imaju sporazum po kojem je Moskva mogla intervenisati i pomoći svojim partnerima, predsjednik Rusije Vladimir Putin je odlučio da ne reaguje, a Azerbejdžan je preuzeo potpunu kontrolu nad ovim spornim dijelom zemlje.
Upravo ovaj rat, odnosno reakcija Pashinyanove vlade, najveći je problem za aktuelnog premijera koji traži novi mandat. Njegov pristup pitanju Nagorno-Karabaha je jedan od razloga za pad popularnosti među Armencima, a tome ne pomažu ni izjave kojima je pravdao gubitak uticaja u ovoj regiji.
“Mora se reći da je pokret Karabah bio fatalna greška za nas. Armenija nikad nije izgubila dio države jer joj to nikada nije ni pripadalo”, rekao je Pashinyan 9. maja.
Inače, odluka Pashinyana da prihvati gubitak kontrole nad Nagorno-Karabahom, koliko god kontroverzno u njegovoj zemlji, donijelo mu je podršku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, koji je stao iza njegove kampanje na osnovu ličnih veza koje su razvili od njegovog povratka u Bijelu kuću.
Pashinyan je, prema anketama, kao premijer na 30 posto podrške među građanima Armenije, ali to ne mora da znači da će izgubiti na predstojećim izborima, imajući u vidu da se predstavlja kao jedina opcija koja će državu nastaviti da odvaja od Rusije i približava Evropskoj uniji.
Milijarder želi da prekine Pashinyanovu praksu i vrati se vezama s Rusijom
Najveći protivnik Pashinyanu je Samvel Karapetyan, milijarder koji je svoje bogatstvo stekao u Rusiji.
Na Karapetyana se u Armeniji gleda na dva načina. Prvi je izrazito pozitivan, zbog činjenice da je dio svog bogatstva odvojio za humanitarne svrhe. Drugi je negativan, zbog dubokih veza s Rusijom koje su u fokusu i tokom predizborne kampanje.
Karapetyan je poznat i po tome što je podržavao proteste protiv Pashinyanove vlade 2024. godine, kada je vrh Armenske crkve tražio rušenje njegove vlasti zbog odluke o produbljivanju veza s Evropskom unijom.
U kontekstu tih protesta, Karapetyan je uhapšen zbog, kako navode armenske vlasti, pozivanja na državni udar, a zbog toga je i danas u kućnom pritvoru.
Dok EU obećava prosperitet, Rusija prijeti ukrajinskim scenarijem
Armenija se, suštinski, nalazi pred izborom između vraćanja pod okrilje Moskve i nastavka puta ka EU.
Pashinyan je sve svoje napore uložio u veze s Briselom, koji zauzvrat Armeniji obećava bliže veze, pa čak i potencijalno članstvo u budućnosti.
S druge strane, Rusija se okrenula prijetnjama. Ruski predsjednik Vladimir Putin je prijetio “ukrajinskim scenarijem”, misleći na višestruke napade koje je Ukrajina pretrpjela nakon Majdanske revolucije iz 2013. i 2014. godine, kada je uklonjeno prorusko rukovodstvo.
Da Putin ne bude usamljen pobrinuo se zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev, koji je čak prijetio Pashinyanu da će doživjeti sudbinu bivšeg lidera Boljševika Lava Trockog, čiji atentat je naredio Josef Staljin 1940. godine.
Međutim, kako piše Guardian u svojoj analizi ovih izbora, Rusija je svjesna da ne smije previše da interveniše, jer im se to ranije, u Moldaviji i Rumuniji, značajno obilo o glavu.
Ipak, veze Karapetyana i Rusije su fokus njegove kampanje, zbog čega ankete i predviđaju da on neće uspjeti da porazi aktuelnog premijera.
Ako bi se predizborne ankete obistinile, Pashinyan bi dalje vodio Armeniju na putu prema EU, koliko god članstvo u ovom bloku za ovu azijsku zemlju izgledalo nemoguće.
Parlamentarni izbori u Armeniji se održavaju u nedjelju.
