Vlada FBiH je manjinski vlasnik, s oko osam posto vlasničkog udjela u spomenutoj kompaniji, no nakon gašenja integralne proizvodnje pokrenuli su inicijativu za potpuno preuzimanje upravljačkih struktura u ovoj komapniji.
Kao izgovor navode da je to neophodno da bi se ponovo pokrenula proizvodnja i da bi se sačuvala radna mjesta. Vlada FBiH uvjerava da je tako moguće spasiti Željezaru, a to planiraju uraditi u saradnji s Energoinvestom.
Aktuelna uprava Nove Željezre ranije je obrazložila da se intergalna proizvodnja morala ugasiti zbog brojnih tržišnih razloga i neisplativosti proizvodnje čelika u trenutnim uslovima. Ranije je Vijeće ministara BiH odbilo donijeti mjeru ograničene zabrane uvoza čelika, s ciljem zaštite domaće proizvodnje.
A s obzirom da je u toku i stečajni postupak, Vlada FBiH pokušava i to zaustaviti, tvrdeći da je njihov prijedlog za spas ove kompanije realan.
S druge strane uprava Nove Željezare upozorava da zakon “Lex Željezara”, otvara mnogo šire pitanje od same sudbine jednog privrednog subjekta. Naglašavaju da iako je vlast svoju namjeru predstavila kao pokušaj zaštite radnih mjesta, očuvanja industrijske proizvodnje i sprečavanja ekonomskih posljedica eventualnog stečaja način na koji je zakon koncipiran izaziva ozbiljna pravna, ekonomska i institucionalna pitanja koja zaslužuju mnogo širu i ozbiljniju raspravu od hitne parlamentarne procedure.
“Poseban je apostrof na činjenici da se zakon pokušava donijeti po hitnoj proceduri, bez šire stručne rasprave i bez dovoljno detaljno obrazloženih mehanizama zaštite prava svih uključenih strana. Dodatni problem predstavlja činjenica da prijedlog zakona, prema do sada dostupnim informacijama, ne sadrži jasan i održiv plan restrukturiranja kompanije. U javnosti se govori o očuvanju proizvodnje, zaštiti radnih mjesta i stabilizaciji poslovanja, ali nema preciznih odgovora na ključna pitanja: ko finansira nastavak poslovanja, koliko će takav proces koštati, koliko dugo može trajati i kakav je stvarni ekonomski plan izlaska iz krize. Bez takvih elemenata postoji ozbiljna opasnost da vanredna uprava postane samo mehanizam odgađanja neizbježnog stečaja, uz dodatno generisanje finansijskih obaveza”, poručuju iz Nove Željezare.
Također, uprava zamjera Vladi FBiH nepostojanje jasnog plana, budžetsku izloženost i slično.
“Ako se ovaj model primijeni na Željezaru zbog sistemskog značaja, gdje će biti granica za buduće slučajeve? Federacija BiH ima niz velikih privrednih subjekata sa složenim finansijskim problemima. Ukoliko ne postoje jasno definisani i univerzalni kriteriji, svaka buduća odluka može biti predmet političkih interpretacija, što dodatno erodira povjerenje u pravni sistem.
Zbog svega navedenog, rasprava o donošenju “Lex Željezara” zahtijeva mnogo detaljniju stručnu, ekonomsku i pravnu analizu nego što je do sada prezentirano javnosti”, zaključuju iz Nove Željezare.
Današnja rasprava u Parlamentu FBiH pokazat će daljnju putanju u rješavanju ovog problema.
