Fokus ovog izvještaja su rastuća secesionistička retorika u Bosni i Hercegovini, zabrinutost zbog stranog utjecaja i neizvjesnost zbog budućnosti međunarodnog nadzora nad provedbom Dejtonskog sporazuma, kako se navodi u dokumentu.
U izvještaju se upozorava da političke tenzije u BiH ostaju visoke više od tri decenije nakon rata i gotovo 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Posebna pažnja posvećena je djelovanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, čija je politika slabljenja državnih institucija i približavanja Srbiji izazvala zabrinutost zapadnih zemalja.
Izvještaj podsjeća da je Dodik 2025. godine osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, nakon čega je Narodna skupština RS-a usvojila zakone kojima je odbacila nadležnost državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta.
Iako mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija na šest godina, dokument navodi da Dodik i dalje ima značajan politički utjecaj putem svojih saveznika.
Njegov nasljednik na funkciji predsjednika RS-a Siniša Karan, prema navodima izvještaja, najavio je nastavak Dodikove politike. Izvještaj Doma lordova također ukazuje na kontroverze vezane za Karanov izbor 2025. godine, nakon što je Centralna izborna komisija BiH utvrdila nepravilnosti zbog kojih je dio glasanja morao biti ponovljen.
Dokument upozorava i na stanje demokratije i ljudskih prava. Pozivajući se na izvještaj specijalne izvjestiteljice UN-a Mary Lawlor, navodi se da aktivisti za ljudska prava djeluju u duboko podijeljenom društvu u kojem su institucije podložne političkom utjecaju, korupcija je raširena, a patrijarhalni stavovi i dalje prisutni.
Kao jedan od ključnih izazova ističe se i strani utjecaj. Rusija nastavlja pružati političku podršku vlastima RS-a i protivi se ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR). Izvještaj citira analizu Evropskog vijeća za vanjske odnose prema kojoj je dugoročni cilj Moskve održavanje Bosne i Hercegovine podijeljenom i disfunkcionalnom te sprečavanje razvoja samostalne vanjske politike.
Autori izvještaja navode da je pitanje BiH bilo istaknuto i tokom posljednje rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje je većina država podržala teritorijalni integritet BiH, evropske reforme i njen put prema članstvu u Evropskoj uniji.
Istovremeno, više delegacija upozorilo je na opasnost nacionalističke i zapaljive retorike, podsjećajući da su i događaji koji su doveli do genocida u Srebrenici počeli demonizacijom cijelih zajednica.
Izvještaj prenosi i upozorenja stručnjaka iz Standing Group on Atrocity Crimes, koji smatraju da se BiH i dalje suočava sa stvarnim egzistencijalnim rizicima, uključujući mogućnost secesionističkih poteza RS-a i destabilizirajući utjecaj vanjskih aktera. Zbog toga pozivaju na jačanje međunarodnog sigurnosnog prisustva i ulaganja u procese izgradnje mira.
Britanska vlada poručuje da nastavlja podržavati suverenitet i stabilnost Bosne i Hercegovine, uključujući pomoć u suzbijanju ruskih dezinformacija i jačanju otpornosti na cyber prijetnje.
Uoči općih izbora zakazanih za oktobar, London pažljivo prati porast antidejtonske retorike, islamofobije i drugih narativa koji produbljuju podjele u zemlji.
