Kako je saopćeno iz Ministarstva sigurnosti BiH, naša zemlja sada mora aktivno sarađivati s FATF-om na otklanjanju strateških nedostataka u svojim sistemima za sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
FATF je međunarodna međuvladina organizacija koja postavlja globalne standarde u ovoj oblasti, a u svom najnovijem izvještaju za Bosnu i Hercegovinu navodi nekoliko ključnih detalja.
Naime, Bosna i Hercegovina je u junu 2026. godine preuzela političku obavezu na visokom nivou da će, u saradnji s FATF-om i MONEYVAL-om, raditi na jačanju efikasnosti svog sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT).
U izvještaju se napominje da je od usvajanja Izvještaja o uzajamnoj evaluaciji (MER) u decembru 2024. godine, BiH ostvarila određeni napredak u provođenju preporučenih mjera. To uključuje izradu sveobuhvatne AML/CFT strategije, razvoj smjernica za finansijske institucije i određene nefinansijske obveznike (DNFBP) o njihovim obavezama, kao i unapređenje razmjene i korištenja finansijsko-obavještajnih podataka.
Šta BiH mora uraditi u narednom periodu?
Ipak, pred domaćim vlastima je ozbiljan posao. Bosna i Hercegovina će nastaviti saradnju s FATF-om na provođenju Akcionog plana, s ciljem:
– Daljeg produbljivanja razumijevanja rizika od pranja novca i finansiranja terorizma;
– Usvajanja politika koje će osigurati sistematsko korištenje međunarodne saradnje;
– Jačanja razumijevanja rizika kod nadzornih tijela za notare, osiguravanja dosljednog nadzora nad nefinansijskim sektorom (DNFBP) te izricanja proporcionalnih, odvraćajućih i efikasnih sankcija bankarskom sektoru;
– Osiguravanja pravovremene dostupnosti tačnih i ažuriranih osnovnih podataka o pravnim licima i podataka o stvarnom vlasništvu;
– Pružanja ciljanih povratnih informacija o kvalitetu izvještaja o sumnjivim transakcijama (STR);
– Dokazivanja povećanja broja istraga i krivičnih gonjenja za krivična djela pranja novca;
– Dokazivanja da se za kršenje posebnih režima prijave prenosa gotovine preko granice primjenjuju efikasne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije;
– Dokazivanja proaktivnog postupanja u predmetima finansiranja terorizma te pojašnjenja tumačenja ovog krivičnog djela;
– Osiguravanja da nadzorna tijela mogu primijeniti puni raspon efikasnih i odvraćajućih sankcija za kršenje obaveza vezanih uz ciljane finansijske sankcije u području finansiranja širenja oružja za masovno uništenje i finansiranja terorizma.
Informaciju o odluci FATF-om potvrdilo je i Ministarstvo sigurnosti BiH.
Šta “siva lista” znači u praksi i kako bi mogla utjecati na nas?
Uvrštavanje na listu pod pojačanim nadzorom u praksi predstavlja finansijski “žuti karton” za Bosnu i Hercegovinu jer međunarodne institucije smatraju da naša zemlja ima previše “rupa” u zakonima koje omogućavaju pranje novca. Iako građani neće osjetiti direktne blokade preko noći, potencijalne posljedice ove odluke mogle bi biti ozbiljne.
Slanje i primanje novca iz inostranstva, bilo putem banaka, Western Uniona ili online platformi, vjerovatno bi moglo trajati duže i naći se pod strožijom lupom stranih banaka. Istovremeno, prilično je izgledno da će i domaće banke zbog strožih pravila od građana i firmi zahtijevati više dokumentacije i dokaza o porijeklu novca za obične transakcije.
Najveći udar bi, prema dosadašnjim iskustvima, mogla pretrpjeti ekonomija, jer strani investitori u pravilu izbjegavaju zemlje sa “sive liste”, dok bi domaće kompanije koje posluju s inostranstvom mogle imati sporije transfere i veće troškove poslovanja.

