Dodao je da nakon toga treba iznaći prihvatljivo personalno rješenje jer vjeruje da niko u BiH ne traži “privatnog” visokog predstavnika već nekog ko razumije bh. specifičnosti i neće dozvoliti secesionizam i napade na institucije, te će biti spreman da olakša njihovo funkcionisanje.
Konaković je istakao da prihvata novi val zahtjeva da domaći političari preuzmu odgovornost i da bude što manje međunarodnih intervencija.
Naveo je da ima određena saznanja o pregovorima o novom visokom predstavniku i da aktivno razgovara s bh. partnerima, ali da je prerano da bilo šta komentariše.
Podsjetimo, na prvoj sjednici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) poslije ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta, nije izabran njegov nasljednik, jer se s jedne strane SAD i s druge strane Francuska, Njemačka i Velika Britanija nisu usaglasile o novom čelniku OHR-a.
Amerikanci na poziciji visokog predstavnika žele italijanskog diplomatu Antonija Zenardija Landija, dok evropske zemlje u PIC-u (izuzev Italije) žele francuskog diplomatu Renea Troccaza.
U međuvremenu je i Troccaz boravio u Washingtonu, gdje je na neki način prezentovan američkoj administraciji, no da li je došlo do približavanja stavova za sada nije poznato.
Naredna sjednica PIC-a, kada se očekuje izbor novog visokog predstavnika, trebala bi biti održana 30. juna.
