Put do tih pilotiranja počeo je mnogo prije samih hackathona. Kroz analize potreba u tri sektora identificirani su konkretni izazovi i prilike za unapređenje efikasnosti, održivosti i konkurentnosti. Na osnovu tih nalaza, mladi inovatori okupili su se oko problema koji nisu bili hipotetski, nego proizašli iz stvarnih potreba kompanija i institucija.
FutureMinds Lab, projekat koji implementira Univerzitet Sarajevo School of Science and Technology (SSST) u okviru Inicijative za razvoj privatnog sektora u Bosni i Hercegovini, koju sufinansiraju Evropska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), podršku pobjedničkim timovima nastavio je i nakon izbora najboljih ideja. Cilj nije bio samo razviti prototip, nego omogućiti timovima da provjere kako njihova rješenja funkcionišu tamo gdje bi jednog dana trebala biti korištena.
Od stvarnog izazova do testiranja u kompanijama
Za pobjedničke timove podrška se odvijala kroz dva povezana procesa. Najprije su dobili tehničke i razvojne resurse za dalji rad: pristup infrastrukturi za prototipiranje, softverskim razvojnim okruženjima, stručnom mentorstvu i savjetovanju. Zatim je uslijedilo strukturirano testiranje u saradnji s kompanijama i institucijama koje su predstavljale stvarno okruženje primjene. Takav pristup omogućio je timovima da svoje ideje ne razvijaju odvojeno od korisnika – umjesto oslanjanja isključivo na početne pretpostavke, mogli su pratiti kako rješenja funkcionišu u svakodnevnom radu, razumjeti ograničenja postojećih procesa i prilagoditi ih konkretnim potrebama.
“Nije dovoljno da mladi imaju dobre ideje. Potreban im je okvir u kojem te ideje mogu razviti uz podršku i prostor u kojem ih mogu testirati uz ljude koji se svakodnevno suočavaju s tim izazovima. To je ono što ovaj projekt pokušava da stvori”, rekao je Jens Elsner, direktor Programa održivog ekonomskog razvoja i promocije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.
Tri rješenja, tri stvarna okruženja
U sektoru drvo i metal, tim ErgoShift razvio je pametnu ergonomsku radnu stanicu namijenjenu unapređenju udobnosti i funkcionalnosti u kancelarijskim i proizvodnim okruženjima. Tokom razvojne faze radili su na mehaničkom dizajnu, integraciji elektronike i korisničkom interfejsu, a funkcionalni prototip testiran je u kancelarijskom i proizvodnom prostoru EĆO Company. Rješenje je predstavljeno i u showroomu Inside by EĆO u Sarajevu. „Najvrednije iskustvo nije bio sam razvoj, nego i testiranje. Vidjeti kako neko ko svaki dan radi za tim stolom koristi ono što smo napravili i čuti direktno šta ne funkcioniše onako kako smo mislili, to je nešto što laboratorij ne može zamijeniti“, kaže Almir Pašukanović, član tima.
Za zdravstveni sektor razvijen je SmartBed AI, platforma zasnovana na umjetnoj inteligenciji za upravljanje bolničkim krevetima. Razvoj je obuhvatio sistemsku arhitekturu, modele podataka i logiku predviđanja, dok je testiranje provedeno u saradnji s ASA Bolnicom. Fokus nije bio samo na tehničkoj izvodljivosti rješenja, nego i na njegovoj kompatibilnosti s postojećim bolničkim procesima i praktičnoj primjenjivosti u svakodnevnom radu osoblja. “Zdravstveni sektor ima specifične zahtjeve i procese koji se ne mogu zaobići. Morali smo razumjeti kako bolnica zapravo funkcioniše iznutra, a ne kako mi pretpostavljamo da funkcioniše. To je promijenilo više aspekata rješenja nego što smo očekivali”, ističe Kerim Šabić.
U turizmu je tim CHILLIM razvio gamificiranu digitalnu platformu osmišljenu da posjetilačko iskustvo učini interaktivnijim i angažiranijim. Rješenje uključuje mobilnu aplikaciju, NFC interakcije i mehanizme nagrađivanja, a testirano je u imerzivnom muzeju Planet Sarajevo. Pilotiranje je bilo usmjereno na angažman posjetilaca, funkcionisanje NFC tačaka i mogućnosti šire primjene sličnog pristupa u turizmu i kulturi. “Počeli smo s pretpostavkom o tome kako se posjetioci ponašaju u prostoru. Testiranje nam je pokazalo gdje smo bili u pravu, a gdje su naše pretpostavke bile netačne. Sad imamo podatke i konkretne povratne informacije na kojima možemo graditi dalje”, navodi Nejra Berberović.
Tri pilotiranja pokazala su koliko se rješenje može promijeniti kada izađe iz razvojnog okruženja i susretne se sa stvarnim načinom rada, potrebama korisnika i ograničenjima svakodnevne prakse.
Za kompanije i institucije koje su učestvovale, to je bila prilika da isprobaju nova digitalna i pametna rješenja u vlastitom okruženju i daju povratne informacije iz perspektive stvarnih korisnika. Za timove, pilotiranje je značilo mnogo više od potvrde da proizvod funkcioniše: omogućilo im je da preispitaju početne pretpostavke, prilagode rješenja konkretnim procesima i jasnije sagledaju njihov dalji razvoj.
Upravo u tome leži vrijednost podrške pružene kroz FutureMinds Lab. Pobjedničke ideje nisu završile na hackathonu, nego su dobile priliku da nastave svoj razvoj tamo gdje je to najvažnije, u stvarnim radnim okruženjima za koja su i osmišljene.
