Genetika i dalje ostaje važan faktor, ali dermatolozi navode da ishrana ima znatno veću ulogu nego što se ranije mislilo. Najčešće se izdvaja vitamin B12. Istraživanje provedeno na mladoj indijskoj populaciji pokazalo je da su osobe s prijevremenim sijedenjem imale značajno niže serumske vrijednosti vitamina B12 od onih kojima kosa nije rano osijedila.
Dodatnu pažnju privukli su podaci o pernicioznoj anemiji, stanju koje otežava apsorpciju vitamina B12. Kod osoba s tim poremećajem oko 55 posto je osijedilo prije 50. godine, dok je među onima bez tog stanja taj udio iznosio približno 30 posto.
Istraživači su kod osoba s prijevremenim sijedenjem zabilježili i niže vrijednosti vitamina D i kalcija. Studija slučaja i kontrolne grupe iz 2013. godine, provedena u poluurbanoj sredini u Indiji, ukazala je i na genetsku predispoziciju, što znači da uzrok nije samo naslijeđe niti samo ishrana.
U ovoj priči važan je i bakar jer učestvuje u radu tirozinaze, enzima ključnog za stvaranje melanina. Širi pregled naučnih radova pokazao je i niže nivoe vitamina B12 i folne kiseline kod pacijenata s prijevremenim sijedenjem, dok se nivo biotina nije razlikovao. Veza s manjkom bakra je zabilježena u nekim grupama pacijenata, ali istraživači i dalje procjenjuju koliko je snažna.
Pominje se i željezo, pošto je povezano s enzimima koji učestvuju u proizvodnji melanina, ali podaci o toj vezi nisu ujednačeni. Uz nedostatak vitamina i minerala, kao mogući faktori navode se i oksidativni stres, autoimuna oboljenja, problemi sa štitnjačom i pušenje. Zbog toga naučnici smatraju da je prijevremeno sijedenje dio složenijeg zdravstvenog mozaika, a ne posljedica samo jednog uzroka.
