O značaju izložbe i umjetničkog opusa govorio je umjetnikov brat Ardijan Morankić.
“Izložba radova pejzažnog slikarstva dijela simboličkog slikarskog opusa Erdoana Moranakića, pod nazivom ‘Osoj i Prisoj’, predstavlja jedan segment slikarevih istraživanja tokom kratkog životnog vijeka, pa pokazuje s jedne strane autentičan stilski smjer autora, a s druge strane svjedoči slikarevu svijest u razvojnom toku historije pejzažnog slikarstva 20. vijeka s prostora bivše Jugoslavije, koji je oduvijek bio pun zagonetaka”, rekao je.
Istakao je da je Moranakić svoj umjetnički senzibilitet gradio oslanjajući se na bogatu tradiciju regionalnog slikarstva.
“Mevludin Ekmečić, Ismet Mujezinović, Rizah Štetić, Marko Čelebonović, Nadežda Petrović, Antun Motika, Emanuel Vidović, Ivo Šeremet, Safet Zec, samo su neka od imena historije slikarstva na čijim izvorima je nastajao i gradio se senzibilitet pejzažnog djela Moranakićevog opusa”, dodao je.
Govoreći o karakteristikama njegovog umjetničkog izraza, naglasio je da se Moranakićevo stvaralaštvo razvijalo kroz različite vizuelne pristupe.
“Stvaralaštvo Erdoana Moranakića podrazumijeva paralelni razvojni put mimičkog, amimičkog, pa i antimimičkog vizuelnog jezika, stilski pravolinijskog i osobenog doživljaja svijeta, koji se u tom stvaralaštvu prepoznaje. Shodno tome, njegovo slikarstvo znači nužnu svodivost svoje unutrašnje i vanjske višeslojnosti”, istakao je.
Naglasio je i da izložba nije samo podsjećanje na umjetnika, već i prilika za novo tumačenje njegovih djela.
“Unatoč ovakvim odrednicama slikarske poetike Erdoana Moranakića, ova izložba nije samo način održavanja sjećanja i borbe protiv zaborava, nego i svojevrsna dijaloška artikulacija njegovog polisemijskog djela”, kazao je.
Posebno se osvrnuo na simboliku naziva izložbe.
“Naziv izložbe ‘Osoj i Prisoj’ pretpostavlja dva značenjski suprotna pojma, osoj kao mjesto koje nije izloženo suncu i prisoj kao mjesto pod suncem. Riječ je o binarnim opozicijama sjene i svjetlosti, hladnog i toplog, zamračenog i osunčanog, koji se neprestano prepliću i zapliću u svojoj semiotičkoj igri težnje prema nemogućoj sintezi. Takva poetička osobenost Moranakićevog slikarskog jezika ne samo da podrazumijeva sliku kao tekst koji je potrebno čitati, nego je pritom važno biti svjestan takve semiotičke igre u kojoj znak na slici nije jedini znak, nego jedno od značajskih žarišta djela”, zaključio je.
Otac tragično stradalog umjetnika Arman Morankić kazao je da postoje i druge njegove uspješne slike koje nisu izložene jer su ranije prodate, ističući da u svakom njegovom djelu i dalje vidi svog sina.
“U slikama vidim Erdoana i nadam se da i drugi vide ono što trebaju vidjeti. Kažu da smo izgubili velikog umjetnika, a ja sam zauvijek izgubio sve. Preponosan sam na sve ovo što se dešava i iskreno se nadam da bi se sve ovo dešavalo i da je Erdoan danas živ”, rekao je.
Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić podsjetio je da je nakon Morankićeve smrti predložio očuvanje njegovog umjetničkog opusa kao trajnog dara budućim generacijama umjetnika.
“Smatram da je ova izložba prije svega ljudski i civilizacijski čin. Iskreno vjerujem da će Erdoanova djela izaći i van granica Sarajeva i Bosne i Hercegovine, naravno uz saglasnost njegove porodice”, rekao je Avdić.
Izložba će biti otvorena za posjetioce do 31. jula 2026. godine.
Morankić, mladi bosanskohercegovački umjetnik i student Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, tragično je stradao u februaru ove godine u tramvajskoj nesreći u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
