Iako se u medijima često govori o prevarama sa kilometražom, ovaj oblik obmane je i dalje široko rasprostranjen. Kupovinom vozila s vraćenom kilometražom, vozači ne samo da preplaćuju automobil, već se kasnije mogu suočiti i s čestim kvarovima i neočekivanim troškovima popravki.
IT kompanija za obradu podataka carVertical sprovela je istraživanje kako bi utvrdila kako prevara sa kilometražom utiče na vrijednost vozila. Rezultati su otkrili šokantnu činjenicu – na pojedinim tržištima vozači za automobil sa manipulisanom kilometražom plaćaju gotovo 50% više od njegove stvarne vrijednosti.
“Budući da nisu svi podaci o kilometraži digitalizovani, utvrđivanje da li je kilometraža na vozilu vraćana može biti prilično zahtevno. Pored toga, zemlje i dalje ne razmjenjuju podatke o vozilima na dosljedan način, zbog čega kupci polovnih automobila često nemaju potpuni uvid u istoriju vozila“, objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u kompaniji carVertical.
Istraživanje platforme carVertical pokazalo je da u Srbiji prevare sa kilometražom vještački uvećavaju vrijednost vozila u prosjeku za 9,3%. Naime, automobil oglašen za 20.000 eura sa manipulisanom kilometražom mogao bi realno da vrijedi tek oko 18.300 eura.
Stanje na tržištu se razlikuje u Istočnoj i Zapadnoj Evropi
Uticaj vraćanja kilometraže na vrijednost vozila znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Najmanji uticaj na cijene uočava se u Srbiji, Ukrajini i Rumuniji, dok je ovaj efekat najizraženiji u Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj.
Od svih vozila koja je carVertical provjerio u Srbiji, 3,9% je imalo lažiranu kilometražu. U prosjeku, kilometraža je vraćana za 53.500 kilometara. Poređenja radi, u Njemačkoj, gdje prevare sa kilometražom najviše utiču na vrijednost vozila među svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem i podižu cijenu za čak 49,3%, izmijenjene podatke o kilometraži imalo je 1,7% vozila. Na tamošnjem tržištu, sa stvarne kilometraže automobila u prosjeku je uklanjano 34.400 kilometara.
Buzelis ističe da je provjera istorije prije kupovine polovnog automobila jedini siguran način da se izbjegne vozilo sa vraćenom kilometražom. Na taj način se može provjeriti da li je stanje na satu realno, a ako je kilometraža vraćana, tačno se vidi za koliko kilometara i kada je to urađeno.
“Prevare sa kilometražom ostaju ozbiljan problem u Evropi, jer države još uvijek ne preduzimaju dovoljno mjera za njihovo efikasno suzbijanje. Njemačka je najveći izvoznik polovnih automobila u EU, sa blizu 2 miliona polovnjaka koje svake godine izveze u druge države članice Evropske unije. Za njom slijede Italija, Belgija i Holandija. Kada takve države ograniče dijeljenje podataka o istoriji izvezenih vozila, vozači u drugim zemljama ostaju uskraćeni za važne informacije o bezbjednosti. Kupovinom automobila čija je stvarna kilometraža znatno veća od oglašene, vozači ne samo da preplaćuju vozilo, već mogu imati problem sa pravilnim planiranjem održavanja, češćim kvarovima, pa čak i rizikom da upravljaju nebezbjednim automobilom“, objašnjava Buzelis.
