Istraživači su u bolnicama na području Atlante tokom pet godina evidentirali oko 450 slučajeva, a približno trećina pacijenata umrla je tokom bolničkog liječenja. Nalazi su objavljeni ove sedmice u publikaciji američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u pokušaju da se preciznije utvrdi koliko su ove bolesti česte.
Dr. Jeremy Gold iz CDC-a, viši autor studije, rekao je da je riječ o prvom ovakvom uvidu
“To je prvi put da smo imali ovakvu procjenu”, rekao je.
On dodaje da je važno razumjeti razmjere problema sada, jer bi on u budućnosti mogao rasti zbog posljedica klimatskih promjena, uključujući uragane, poplave i druge prirodne katastrofe nakon kojih je izloženost plijesni češća.
Invazivne bolesti izazvane plijesni rijetke su infekcije koje uzrokuju određene vrste gljivica. Većina zaraženih udahne spore plijesni, ali one u organizam mogu ući i kroz posjekotine, rane ili kontaminiranu medicinsku opremu. Kod većine ljudi spore ne izazivaju zdravstvene probleme, ali za starije osobe, oboljele od raka i ljude sa oslabljenim imunitetom mogu biti opasne po život.
Istraživački tim analizirao je potencijalne slučajeve u četiri bolnice u području Atlante i njihovim ambulantama od 2020. do 2024. godine. Od gotovo 1.000 prvobitno zabilježenih mogućih slučajeva, nakon dodatne provjere ostalo ih je oko 450 koji su ispunjavali kriterije za invazivnu bolest povezanu s plijesni.
Prema studiji, bolnice mogu očekivati tri do pet slučajeva godišnje na svakih 100 kreveta, dok su stope bile više u velikim akademskim bolnicama koje liječe složenije pacijente. Većina oboljelih imala je oslabljen imunitet, a dio njih bio je dodatno iscrpljen nakon bolesti covid-19.
Dr. Jeffrey Jenks sa Univerziteta Duke ocijenio je nalaze vrijednim i rekao kako se slaže da će učestalost gljivičnih infekcija vjerovatno rasti s klimatskim promjenama.
