Gotovo 77% izvoza BiH završava u EU: Rast izvoza u Hrvatsku i Njemačku potvrđuje otpornost privrede

Bosna i Hercegovina je u periodu januar-juni 2026. godine ostvarila ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 24,86 milijardi KM, što predstavlja rast od 5,33% u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan izvoz iznosio je 9,06 milijardi KM i veći je za 4,67%, odnosno 404,5 miliona KM, dok je uvoz dostigao 15,80 milijardi KM, uz rast od 5,71%, odnosno 853,5 miliona KM.
Zbog znatno većeg apsolutnog rasta uvoza u odnosu na izvoz, vanjskotrgovinski deficit povećan je za 7,13% i iznosi 6,74 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena na 57,3%.
Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu, na kojoj su dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković i predstavnica Sektora za makroekonomski sistem Belma Alihodžić prezentirali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom u prvom polugodištu 2026.
Vodeći vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine po obimu razmjene bili su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija, pri čemu su Hrvatska, Njemačka, Austrija, Srbija i Slovenija najznačajnija izvozna tržišta, dok u uvozu dominiraju Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija.

“Posebno je značajno da je gotovo 77% ukupnog izvoza BiH plasirano na tržište Evropske unije, pri čemu snažan rast izvoza u Hrvatsku i Njemačku potvrđuje otpornost domaće privrede i njenu sposobnost da zadrži poziciju na najvažnijim izvoznim tržištima uprkos usporavanju industrijske aktivnosti u EU i globalnim ekonomskim izazovima. Istovremeno, gotovo nepromijenjen trgovinski deficit i dalje ukazuje na izraženu ovisnost BiH o uvozu, zbog čega je u narednom periodu neophodno nastaviti jačati izvoznu konkurentnost domaćih kompanija, intenzivirati izvozne aktivnosti i diverzificirati izvozna tržišta“, rekao je Vuković.
Analiza vodećih tarifnih grupa pokazuje da je vanjskotrgovinska razmjena BiH i dalje koncentrirana na energente, vozila, farmaceutske proizvode i sirovine u uvozu, dok izvoz dominantno čine proizvodi elektroindustrije, metaloprerađivačkog sektora, namještaj, električna energija i proizvodi namjenske industrije.
“Najveću izvoznu vrijednost ostvarile su izolovane žice (495,8 mil. KM), električna energija (346,96 mil. KM), konstrukcije od željeza i čelika (296,5 mil. KM), rude olova i koncentrati (296,1 mil. KM) te dijelovi za motorna vozila (295,6 mil. KM). Značajan doprinos izvozu dali su i proizvodi od aluminija, uključujući aluminij u sirovim oblicima (245,1 mil. KM), konstrukcije od aluminija (131,3 mil. KM) i šipke i profile od aluminija (129,2 mil. KM), što potvrđuje važnost metalske industrije za ukupni izvoz BiH. Drvna industrija zadržala je značajno mjesto u izvozu kroz ostali namještaj (224,0 mil. KM) i rezanu građu (213,5 mil. KM). Među vodećim izvoznim proizvodima je i vojna municija (TB 9306) sa ostvarenih 152,2 mil. KM“, rekla je Belma Alihodžić iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH.
Dvadeset najznačajnijih uvoznih proizvoda, kako je istaknuto, u analiziranom periodu ostvarilo je vrijednost od 5,34 milijarde KM, odnosno 34% ukupnog uvoza. Najveći udio imaju naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala (1,40 mlrd KM), zatim putnički automobili (671,2 mil. KM) i lijekovi (444,8 mil. KM). Među vodećim uvoznim proizvodima nalaze se i aluminij u sirovim oblicima te bakrena žica, kao ključni inputi za domaću prerađivačku industriju, dok uvoz električne energije potvrđuje potrebu za nadoknadom domaće proizvodnje. Istovremeno, značajan uvoz prehrambenih proizvoda ukazuje na kontinuiranu ovisnost domaćeg tržišta o uvozu pojedinih prehrambenih artikala.
Rast izvoza BiH u prvom polugodištu 2026. godine, kako je istaknuto, prvenstveno je rezultat snažnih rezultata sektora metala, mašina i elektroindustrije, koji su ublažili negativne efekte pada izvoza energije te prehrambenih i hemijskih proizvoda. Istovremeno, analiza upozorava da usporavanje prerađivačke industrije u Evropskoj uniji, stagnacija proizvodnje kapitalnih dobara i rast troškova energije predstavljaju sve veći izazov za izvozno orijentirane kompanije iz BiH.
“Rezultati potvrđuju da BiH i dalje ima snažnu izvoznu bazu u metaloprerađivačkoj, elektro i mašinskoj industriji, koje su uspjele zadržati konkurentnost uprkos usporavanju evropske ekonomije. Međutim, istovremeno vidimo zabrinjavajuće trendove, prije svega pad izvoza energije, produbljivanje deficita u agroindustriji te smanjenje udjela proizvoda više dodane vrijednosti u pojedinim sektorima. To jasno pokazuje da je za dugoročni rast potrebno intenzivnije ulagati u modernizaciju proizvodnje, energetsku sigurnost i razvoj finalnih proizvoda kako bi bh. privreda zadržala konkurentnost na zahtjevnom tržištu Evropske unije“, rekla je Alihodžić.
Na kraju konferencije zaključeno je da će daljnja konkurentnost izvoza BiH u velikoj mjeri zavisiti od oporavka industrijske aktivnosti u Evropskoj uniji, ali i od sposobnosti domaćih kompanija da kroz povećanje produktivnosti, ulaganja i veću dodanu vrijednost očuvaju svoje mjesto u evropskim lancima snabdijevanja.