U televizijskom intervjuu za državnu televiziju IRIB, povodom druge godišnjice svog mandata, Pezeshkian je odgovorio na kritike koje su uslijedile nakon ranijih Hameneijevih izjava o sporazumu, tvrdeći da su protivnici zanemarili cijeli proces donošenja odluke.
Kako je Iran odobrio sporazum sa SAD-om
Prema Pezeshkianovim riječima, Hamenei je u početku imao rezerve prema prijedlogu, ali je članovima vijeća poručio da će ga prihvatiti ukoliko dobije podršku najmanje tri četvrtine članova tog tijela.
Na kraju je prijedlog dobio podršku 12 od ukupno 13 članova vijeća, nakon čega ga je vrhovni vođa odobrio.
“Prihvatio je mišljenje stručnjaka i svoju odluku donio na osnovu njihove procjene”, rekao je Pezeshkian.
Dodao je da su pojedine političke frakcije iskoristile Hameneijev početni stav kako bi produbile podjele i ostvarile stranačke interese, umjesto da priznaju način na koji je odluka na kraju donesena.
Kritike je opisao kao nepravedne i nepoštene, ističući da je vrhovni vođa prihvatio preporuku nakon što je vijeće postiglo širok konsenzus.
Sporazum na koji se Pezeshkian pozvao bio je junski memorandum, privremeni dogovor između SAD-a i Irana, postignut uz posredovanje Pakistana, s ciljem okončanja vojnih operacija, ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, ublažavanja američkih pomorskih ograničenja te otvaranja puta za 60 dana pregovora o iranskom nuklearnom programu i ukidanju sankcija.
Međutim, memorandum je kasnije propao nakon što su sporovi oko kontrole nad Hormuškim moreuzom ponovo izazvali tenzije, pri čemu su obje strane međusobno optuživale jedna drugu za kršenje sporazuma.
Pezeshkian se prisjetio smrti Alija Hameneija
Govoreći šire o stanju u zemlji, Pezeshkian je rekao da se njegova administracija od dolaska na vlast suočila s nizom kriza.
Ukazao je na pooštravanje međunarodnih sankcija predvođenih SAD-om, ekonomske probleme, dvanaestodnevni rat u junu 2025. godine te proteste širom zemlje koji su počeli u januaru, za koje tvrdi da su predstavljali pokušaj iranskih neprijatelja da izazovu društvene nemire i dovedu do sloma države.
Uprkos tome, rekao je da su vlada, oružane snage i građani uspjeli održati funkcionisanje zemlje.
Pezeshkian je opširno govorio i o pogibiji bivšeg vrhovnog vođe Alija Hameneija, nazvavši taj događaj jednim od najtežih trenutaka svog predsjedničkog mandata.
“Izgubili smo veliku vrijednost i izvor podrške”, rekao je, prisjećajući se da je pokojni vođa “stajao iza vlade poput planine”.
Predsjednik je naveo da su državni zvaničnici bili na sastanku kada je kompleks vrhovnog vođe napadnut 28. februara. Zbog prirode napada i informacija da se Ali Hamenei nalazio u kompleksu, rekao je da je odmah pomislio kako je vrhovni vođa ubijen.
“Mislili su da će, nakon što ostanu bez drugih mogućnosti, ubistvom vrhovnog vođe srušiti državu. Međutim, zemlja je nastavila funkcionisati i izabran je naš novi vođa”, rekao je Pezeshkian.
Novi vrhovni vođa “teško dostupan”
Pezeshkian je Mojtabu Hameneija opisao kao veliki oslonac za Iran, ali je priznao da je komunikacija s novim vrhovnim vođom postala “vrlo teška” u poređenju s njegovim prethodnikom.
Mojtaba Hamenei od preuzimanja dužnosti u martu uglavnom izbjegava javne nastupe te se javnosti obraća prvenstveno putem pisanih saopćenja.
Američki predsjednik Donald Trump više puta je tvrdio da je iranski vođa ranjen tokom napada te je javno dovodio u pitanje da li je uopće živ nakon što je nestao iz javnosti, iako Teheran nije potvrdio te tvrdnje.
Iako je rekao da je pristup novom vrhovnom vođi ograničeniji nego ranije, Pezeshkian je pohvalio Mojtabu Khameneija, nazvavši ga “izuzetnim”, strpljivim i racionalnim čovjekom otvorenim za iskrene razgovore.
Dodao je da se javna slika novog vrhovnog vođe često razlikuje od njegovog ličnog iskustva sa sastanaka iza zatvorenih vrata, ističući da prikaz koji nude pojedini kritičari ne odgovara osobi koju je on upoznao.
