Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini iznosila je 1.691 KM u maju, prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za statistiku. Iza tog prosjeka stoji raspon od 1.087 do 4.612 maraka, ovisno o tome čime se čovjek bavi.
Najviše plaćena djelatnost u zemlji nisu ni informacione tehnologije ni bankarstvo.
To su pomoćne djelatnosti kod finansijskih usluga i osiguranja, gdje je prosječna neto plata 4.612 KM.
Odmah iza njih je naučno istraživanje i razvoj sa 4.497 KM, pa računarsko programiranje i savjetovanje sa 4.473 KM.
Slijede vađenje ruda metala sa 3.651, finansijske usluge sa 3.590 i zdravstvena zaštita sa 3.512 KM.
Ispod hiljadu i sto maraka
Na drugom kraju su djelatnosti u kojima je plata gotovo četiri puta manja.
Najniža je u vodenom prijevozu, 1.087 KM.
Slijedi priprema i usluživanje hrane i pića sa 1.104 KM, zaštitne i istražne djelatnosti sa 1.129, proizvodnja odjeće sa 1.142 i proizvodnja tekstila sa 1.151 KM.
Prerada drveta je na 1.172, visokogradnja na 1.211, a proizvodnja namještaja na 1.238 KM.
To znači da radnik u tekstilnoj industriji zarađuje otprilike četvrtinu onoga što zarađuje neko u finansijskim uslugama.
Rast koji je nadmašio inflaciju, i onaj koji nije
Ovdje je poređenje koje daje pravu sliku.
Godišnja inflacija u zemlji je oko 6,8 posto. To znači da svaka plata koja je u godinu dana porasla manje od toga zapravo vrijedi manje nego lani.
Najveći rast zabilježen je u uklanjanju otpadnih voda, gdje je plata skočila za 27 posto, sa 2.215 na 2.814 KM.
Slijedi proizvodnja hemikalija sa rastom od 21 posto, ostale stručne i naučne djelatnosti sa 19, te pravne i računovodstvene djelatnosti sa 14,3 posto.
Postoje i djelatnosti u kojima je plata nominalno manja nego prije godinu dana.
Najveći pad zabilježen je kod putničkih agencija i organizatora putovanja, gdje je plata pala za 11,5 posto, sa 1.540 na 1.364 KM.
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda bilježi pad od 11,4 posto.
Zanimljivo je da je i u računarskom programiranju plata blago pala, za 0,8 posto, iako je ta djelatnost među najplaćenijima.
U vađenju uglja i lignita zabilježen je pad od jedan posto.
Sektori koji su stajali u mjestu
Uz one koji su pali, postoje i oni koji su ostali gotovo nepromijenjeni.
U telekomunikacijama je rast bio 0,3 posto, a u proizvodnji tekstila 0,4 posto.
Kada se to uporedi s inflacijom od 6,8 posto, znači da su radnici u tim djelatnostima u godinu dana izgubili oko šest posto stvarne vrijednosti plate.
To je razlika koja se ne vidi u iznosu na računu, ali se osjeti u prodavnici.
Zašto se prosjek i stvarnost razilaze
Prosječna plata je aritmetička sredina svih plata.
To znači da nekoliko visoko plaćenih sektora podiže prosjek svima, iako se ničija plata nije promijenila.
Zbog toga većina zaposlenih zarađuje ispod prosjeka od 1.691 KM.
Pokazatelj koji bi dao tačniju sliku zove se medijalna plata, dakle iznos ispod kojeg zarađuje tačno pola zaposlenih. Zavodi u Bosni i Hercegovini ga ne objavljuju.
Za orijentaciju vrijedi znati i donju granicu: neto minimalac u Federaciji za ovu godinu iznosi 1.027 KM.
Pratite nas na društvenim mrežama
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare