Visok krvni pritisak, odnosno hipertenzija, jedan je od vodećih uzroka bolesti i smrtnosti širom svijeta. Cliff Berger, kardiolog i instruktor medicine na Harvard Medical School, kaže da hipertenzija pogađa oko 45 posto odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama.
“Ono što zabrinjava jeste da oko polovine osoba s hipertenzijom nema adekvatno kontrolisan krvni pritisak, što može povećati rizik od srčanog udara, moždanog udara i bolesti bubrega. Visok krvni pritisak važno je liječiti u bilo kojoj životnoj dobi”, rekao je Berger.
Iako se za kontrolu krvnog pritiska koriste lijekovi, nekim ljudima je teško održavati njegove vrijednosti u zdravom rasponu. Zbog toga važnu ulogu mogu imati i životne navike, posebno pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost.
Studija objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine analizirala je rezultate 31 ranije provedene studije koje su obuhvatile ukupno 1.345 osoba s hipertenzijom. Istraživači su posmatrali različite vrste fizičke aktivnosti, uključujući aerobne vježbe, trening snage, visokointenzivni intervalni trening (HIIT), kombinovani trening i pilates.
Rezultati su pokazali da su kombinacija aerobnog treninga i treninga snage, kao i HIIT, posebno efikasni u snižavanju krvnog pritiska kod osoba s hipertenzijom.
Aerobni trening uključuje aktivnosti poput trčanja, brzog hodanja ili vožnje bicikla, dok trening snage podrazumijeva vježbe s opterećenjem, poput dizanja tegova. HIIT se sastoji od kratkih intervala intenzivnog vježbanja koji se smjenjuju s periodima odmora ili laganije aktivnosti.
Istraživači su utvrdili da su aerobni trening, HIIT i kombinovani trening tokom nekoliko sedmica doveli do značajnog smanjenja sistolnog i dijastolnog krvnog pritiska.
“Vježbanje pomaže u snižavanju krvnog pritiska na nekoliko ključnih načina. Aerobno vježbanje poboljšava zdravlje krvnih sudova tako što ih čini fleksibilnijim. To omogućava krvi da lakše cirkuliše i smanjuje pritisak na arterije”, rekao je Amar Shere, kardiolog specijaliziran za neinvazivnu kardiologiju u Hackensack University Medical Centeru.
Shere dodaje da fizička aktivnost pomaže i u regulaciji nervnog sistema, što može doprinijeti snižavanju krvnog pritiska.
Prema Bergeru, aerobni trening i trening snage mogu pozitivno utjecati i na osjetljivost na inzulin, upalne procese i oksidativni stres. Sve to može doprinijeti zdravlju krvnih sudova i boljem protoku krvi.
“Moj glavni zaključak jeste da sada imamo snažnije dokaze na osnovu kojih možemo preporučiti određene vrste vježbanja za kontrolu visokog krvnog pritiska”, rekao je Shere.
Jedna od važnih prednosti istraživanja jeste činjenica da su naučnici posmatrali krvni pritisak tokom punih 24 sata. Takvo mjerenje daje potpuniju sliku kretanja krvnog pritiska nego samo jedno mjerenje u ordinaciji.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da to ne znači da su druge vrste fizičke aktivnosti beskorisne. Naprotiv, gotovo svaki oblik redovnog kretanja može doprinijeti boljem zdravlju srca i krvnih sudova.
“Najvažnije je pronaći vrstu vježbanja u kojoj uživate i koje se možete dosljedno pridržavati kako biste ostvarili dugoročne zdravstvene koristi”, rekao je Shere.
Osim vježbanja, stručnjaci kao važne mjere za kontrolu visokog krvnog pritiska navode smanjenje unosa soli i alkohola, poboljšanje kvaliteta sna te smanjenje izloženosti buci i zagađenom zraku. Berger preporučuje razgovor s doktorom kako bi se pronašla najbolja kombinacija promjena životnih navika i terapije, u zavisnosti od zdravstvenog stanja pojedinca.
Važno je imati na umu da rezultati studije predstavljaju prosječne efekte zabilježene kod ispitanika. To ne znači da će određena vježba kod svake osobe sniziti krvni pritisak za isti iznos. Osobe koje imaju hipertenziju trebale bi se prije uvođenja intenzivnijeg treninga posavjetovati s doktorom.
