Prema Kineskoj nacionalnoj svemirskoj administraciji, misija Tianwen 3 imat će lander, uzletni modul, servisni modul, orbiter i modul za povratak na Zemlju.
Ako sve bude išlo prema planu, misija Tianwen 3 bit će lansirana 2028. godine s dvije rakete Long March 5 iz svemirskog lansirnog centra Wenchang na otoku Hainan, najjužnijoj kineskoj pokrajini.
“Misija Tianwen 3 napreduje bez problema, uz intenziviranje napora da se prevaziđu tehnički izazovi. Oprema sonde ušla je u fazu razvoja prototipa, a na naučnom planu brojni timovi naučnika iz cijele zemlje rade zajedno na rješavanju izazova u skladu s naučnim ciljevima misije”, rekao je Hou Zengqian, glavni naučnik misije.
U međuvremenu, NASA-ini planovi za dopremanje uzoraka s Marsa na Zemlju trenutno su nejasni pa se stoga čini da je Kina u prednosti kada je riječ o ostvarivanju velikog dostignuća u svemiru.
“Misija Tianwen 3 tražit će mikrobne tragove koji bi potencijalno mogli biti slični ranim oblicima života na Zemlji, uzimajući u obzir i mogućnost nepoznatih oblika života koji su se mogli razviti kroz jedinstvenu evolutivnu historiju Marsa, čime bi se pružili ključni dokazi za odgovor na ovo veliko naučno pitanje”, rekao je Hou za kinesku državnu novinsku agenciju Xinhua u nedavnom intervjuu.
“Potraga za potencijalnim znakovima života na Marsu glavni je naučni cilj misije Tianwen 3”, istakao je Hou 3. septembra tokom Međunarodne konferencije o istraživanju dubokog svemira 2026, koja je održana u Hefeiju, glavnom gradu istočne kineske pokrajine Anhui.
Kineska misija za transport uzoraka s Marsa bit će pokrenuta “oko 2028. godine” s dva raketna nosača Long March 5. koji će poletjeti sa svemirskog lansirnog centra Wenchang u kineskoj najjužnijoj otočnoj pokrajini Hainan. Lansirni prozori za misije na Mars otvaraju se samo jednom svakih 26 mjeseci. Naredni se otvara u novembru i decembru ove godine, dok će sljedeći nakon njega, za koji se očigledno cilja da bude termin za Tianwen 3, trajati od decembra 2028. do januara 2029. godine.
Hou je također kazao da Kina očekuje da će do kraja 2026. godine utvrditi konačnu lokaciju slijetanja misije, dok kineski stručnjaci intenziviraju rad na novoj generaciji geološke karte cijelog Marsa.
Ako sve bude išlo prema planu, misija će prikupiti uzorke s površine Marsa, a zatim ih dopremiti na Zemlju oko 2031. godine.
“Bez obzira na to hoće li biti pronađeni znakovi života, uzorci s Marsa imat će nezamjenjivu naučnu vrijednost“, naglasio je Hou.
On je dodao da bi analize vraćenih uzoraka na mikroskopskoj, molekularnoj i izotopskoj skali mogle produbiti naše razumijevanje geologije i okoliša Marsa, kao i evolucije nastanjivosti te uslova pod kojima bi život mogao nastati.
Prema njegovim riječima, transport uzoraka s Marsa izuzetno je složen projekt, a među ključnim izazovima su odabir lokacije slijetanja, planetarna zaštita i kontrola kontaminacije, kao i identifikacija potencijalnih znakova života.
Kineski istraživači Marsa biraju potencijalne lokacije slijetanja za misiju na osnovu faktora koji uključuju geološku starost, historiju djelovanja vode, nastanjivost i potencijal za očuvanje biosignatura.
Xinhua je prošlog mjeseca izvijestila da će u prvoj fazi izgradnje Hefei Deep-Space Science Cityja u istočnoj kineskoj pokrajini Anhui biti izgrađen “laboratorij za planetarnu zaštitu”, pozivajući se na Laboratorij za istraživanje dubokog svemira (DSEL).
“Laboratorij za planetarnu zaštitu primjenjivat će dvosmjerni sistem zaštite koji će štititi i vraćene uzorke s Marsa i Zemljinu biosferu”, izvijestila je Xinhua.
Zadaci laboratorija obuhvatat će sterilizaciju uzoraka, njihovo otvaranje, obradu i procjenu biološkog rizika.
“Objekt je osmišljen kako bi podržao realizaciju velikih misija u dubokom svemiru i omogućio naučna istraživanja uzoraka s Marsa”, dodala je Xinhua.
Kina će slijediti politike planetarne zaštite Komiteta za svemirska istraživanja kako bi spriječila biološku kontaminaciju Marsa organizmima sa Zemlje i zaštitila Zemlju od potencijalnih vanzemaljskih oblika života koji bi mogli biti doneseni u uzorcima”, rekao je Li Hang, direktor odjela za razvojno planiranje pri DSEL-u.
