Udruženje “Karamürsel Bosna Hersek Türkleri Dayanışma ve Yardımlaşma Derneği” iz turskog grada Karamürsela predstavilo se na ovogodišnjem sajmu EKOBIS u Bihaću, gdje njegovi članovi promoviraju turističke potencijale svog grada, ali i nastoje dodatno povezati Bošnjake u Turskoj s ljudima i udruženjima u Bosni i Hercegovini, posebno u Unsko-sanskom kantonu.
Karamürsel, grad na obali Mramornog mora, danas ima oko 80.000 stanovnika, od kojih je, prema riječima predsjednika Udruženja Ahmeta Çetina Hajdarovića, oko 30.000 Bošnjaka.
Njihovi preci u taj su dio Turske dolazili iz BiH u različitim historijskim periodima, a bošnjačka zajednica i danas aktivno radi na očuvanju jezika, kulture i običaja svojih predaka.
“Došli smo ovdje da se upoznajemo s našim narodom. Mi gotovo 140 godina živimo u Turskoj. Ja sam treća generacija koja je rođena u Turskoj. Mi smo aktivno udruženje u Karamürselu. Imamo i savez naših udruženja u Turskoj i skoro 140 godina čuvamo našu kulturu, jezik i sve ono što je naše. Čuvamo jedni druge i pazimo se”, kazao je Hajdarović u razgovoru za Fenu.
Dolazak u Bihać za članove Udruženja je prilika da Karamürsel predstave i kao turističku destinaciju, ali i da kroz kontakte s ovdašnjim organizacijama pronađu nove mogućnosti za saradnju u oblasti kulture, tradicije i povezivanja ljudi porijeklom iz Bosne.
Na njihovom štandu posjetioci mogu upoznati turističku ponudu Karamürsela, njegove plaže i druge potencijale, ali i dio tradicije koju bošnjačka zajednica u tom gradu njeguje generacijama.
“Ovdje smo da prezentiramo turizam, naš grad, naše plaže. Imamo tamo i Sebilj, isti kao na Baščaršiji. Pravimo razne suvenire od drveta i drugih predmeta koji predstavljaju naš grad Karamürsel. To je grad s najviše Bošnjaka u Turskoj. Imamo dobre plaže i turizam koji je u usponu”, rekao je Hajdarović.
Jedan od važnih zadataka Udruženja jeste očuvanje bosanskog jezika, posebno među mladima koji su rođeni i odrastaju u Turskoj. U Karamürselu se tako organiziraju kursevi bosanskog jezika, a u radu s djecom i mladima učestvuje i studentica iz Tuzle.
“Sedmično dva dana, po dva sata, imamo kurs bosanskog jezika. Imamo jednu djevojku iz Tuzle koja studira tamo i dolazi u naše udruženje, gdje drži časove bosanskog jezika djeci i mladima. Uči nas bosanski jezik”, naveo je Hajdarović.
Očuvanje identiteta, međutim, u Karamürselu nije ograničeno samo na jezik. Bošnjačka zajednica organizira kulturne manifestacije i okupljanja na kojima se njeguju tradicionalna hrana, muzika i običaji.
Najveće takvo okupljanje je tradicionalni teferidž koji svake godine okupi hiljade Bošnjaka iz različitih dijelova Turske.
“Svake godine imamo veliki teferidž, gdje nam dolaze naši ljudi iz Turske, Bošnjaci. Svake godine, jedan dan, od jutra do večeri, okupi nas se najmanje pet do sedam hiljada Bošnjaka. Tu se družimo, kuhamo naša tradicionalna jela, organizujemo različite kulturne sadržaje i tradicionalnu bosansku muziku. Sve bude u duhu Bosne”, kazao je Hajdarović.
Bošnjačka zajednica u Karamürselu, kako je rekao, nije zatvorena u kulturni prostor niti djeluje samo kroz udruženja. Njeni pripadnici uključeni su u različite segmente društvenog i ekonomskog života grada.
Kao primjer navodi Ismaila Yildirima Festića, Bošnjaka koji je, prema njegovim riječima, oko 20 godina obavljao funkciju načelnika općine Karamürsel.
“Čovjek koji je bio načelnik prije ovog aktuelnog, 20 godina, bio je Bošnjak. Njegovo ime je Ismail Yildirim, a na bosanskom je zadržao prezime Festić”, rekao je Hajdarović.
Bošnjaka, dodaje, ima i među poduzetnicima i vlasnicima firmi, ali i među zanatlijama i drugim zanimanjima.
“Imamo biznismene, ljude koji imaju firme, Bošnjake. Imamo ljude koji se bave kuhanjem, frizere, mesare i ostale zanatlije. Možemo reći da nema Bošnjaka u Karamürselu, grad ne bi mogao funkcionirati”, istakao je.
Veza između Karamürsela i BiH nije jednosmjerna. Dok Bošnjaci iz Turske dolaze u BiH, u Karamürsel redovno stižu i članovi različitih bh. udruženja koja njeguju kulturu i tradiciju.
Hajdarović kaže da su kroz takve susrete razvili saradnju s udruženjima iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, posebno iz Krajine.
“Imamo redovne posjete udruženja koja se bave očuvanjem bosanske kulture i tradicije. Dolaze svake godine i ostaju u Karamürselu, provedu neko vrijeme družeći se s nama. Dolaze nam iz raznih krajeva Bosne. Iz Sanskog Mosta dolazi nam Safija Haskić i pjevaju se sevdalinke. Dolaze iz Bugojna, iz Maglaja”, kazao je.
Posebno ističe veze s Unsko-sanskim kantonom, koje su posljednjih godina dodatno učvršćene.
“Povezali smo se kroz protokole i saradnju i sa udruženjima iz Unsko-sanskog kantona – Bosanske Krupe, Jezerskog, Bužima i Cazina”, naveo je.
Iako je njegova porodica porijeklom iz Hercegovine, kaže da je posebno vezan za Krajinu, koju je, kako ističe, gotovo cijelu obišao.
“Moja porodica je porijeklom iz Hercegovine, a ja sam puno vezan za Krajinu. Cijelu sam Bosnu prošao. Svake godine dolazimo kao udruženje u Srebrenicu. Organizovano dolazimo s našim mladima zajedno na Marš mira”, naglašava Hajdarović.
Njegova veza s BiH počela je još u mladosti, kada je u našu zemlju prvi put stigao kao vojnik u okviru međunarodnih snaga.
“U Bosni sam prvi put bio kada mi je bilo 20 godina. Bio sam vojnik u Zenici gotovo čitavu jednu godinu. U vojsci sam bio u međunarodnim snagama, u bataljonu iz Turske. Tako sam došao u BiH, a sada sam predsjednik ovog udruženja. Sada mjesečno najmanje jednom dolazim”, kazao je.
Današnja bošnjačka zajednica Karamürsela nije nastala doseljavanjem iz samo jednog dijela BiH.
“Iz Krajine imamo tri-četiri familije koje žive u Karamürselu. Oni su došli kada je bio Prvi svjetski rat. Ima i porodica iz Trebinja koje su došle kada je bio ovaj zadnji rat. Ima iz Travnika, dvije-tri familije iz Sarajeva, i oni su ostali, žive u Turskoj, u Karamürselu”, priča Hajdarović.
Bošnjaka ima i u drugim turskim gradovima, među kojima su Istanbul i Bursa, ali Karamürsel se izdvaja brojnošću i organiziranošću svoje zajednice.
Bošnjaci u Turskoj, kaže on, uživaju poštovanje i bliskost koju povezuje s historijskim vezama dva naroda.
“Što se tiče odnosa Turaka prema Bošnjacima, on je dobar. Turci puno vole Bosnu. Pravi Turčin, kada vidi bosansku ličnu kartu i da ste vi Bošnjak, odmah izrazi dobrodošlicu od srca”, kaže Hajdarović.
Zbog toga je za članove Udruženja dolazak na EKOBIS mnogo više od predstavljanja turističke ponude jednog turskog grada. Kroz susrete s ljudima iz BiH oni istovremeno čuvaju i obnavljaju veze koje su nastale prije gotovo 140 godina.
