Otpad je jedan od značajnih okolišnih izazova današnjice, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. Kada otpad prelazi državne granice, pitanje njegovog kretanja postaje dodatno važno od toga šta se uvozi i u koju svrhu, do toga ko izdaje dozvole, kako se pošiljke kontrolišu i šta se dešava ako ne ispunjavaju propisane uslove.
Piše: Sendžana Muslić, Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH
U Federaciji BiH prekogranični promet otpada uređen je Zakonom o upravljanju otpadom, Pravilnikom o prekograničnom prometu otpada i drugim relevantnim propisima, dok međunarodni okvir čini i Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju.
Važno je odmah napraviti razliku između opasnog i neopasnog otpada. Uvoz opasnog otpada u Bosnu i Hercegovinu je zabranjen. S druge strane, u Federaciju BiH može se uvoziti određeni neopasni otpad, pod jasno propisanim uslovima i uz odgovarajuće dozvole.
Kada je riječ o RDF/SRF gorivu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma navodi da se u FBiH može uvoziti neopasni otpad pod ključnim brojem 19 12 10 zapaljivi otpad (gorivo dobijeno iz otpada). Uvoz je vezan za privredne subjekte koji imaju dozvole za suspaljivanje alternativnih goriva, a Ministarstvo trenutno navodi Lukavac Cement d.o.o. Lukavac i Heidelberg Materials Cement BiH d.d. Kakanj.
RDF/SRF nije isto što i komunalni otpad
RDF i SRF često se u javnosti jednostavno nazivaju „otpadom koji se uvozi za spaljivanje“. Međutim, riječ je o prethodno obrađenom materijalu.
RDF/SRF nastaje nakon selekcije i obrade otpada u specijalizovanim postrojenjima. Materijal se priprema tako da se njegove karakteristike mogu kontrolisati i da se može koristiti kao alternativno gorivo u industriji.
Drugim riječima, nije riječ o tome da se komunalni otpad iz domaćinstava direktno doveze u cementaru i spaljuje. Riječ je o materijalu koji je prethodno obrađen i koji mora zadovoljiti propisane zahtjeve kvaliteta.
Koliko se RDF/SRF-a uvozi?
Prema podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, tokom 2025. godine Heidelberg Materials Cement BiH d.d. Kakanj imao je odobren uvoz do 22.125 tona RDF/SRF goriva, od čega je stvarno uvezeno 3.970 tona.
Lukavac Cementu d.o.o. Lukavac odobren je uvoz do 80.000 tona, a uvezeno je 59.000 tona.
Ove količine nisu neograničene. Maksimalne količine koje se mogu koristiti određene su okolišnim dozvolama, a njihovo povećanje zahtijevalo bi novu saglasnost nadležnih institucija.
Ko kontroliše prekogranični promet?
Dozvole za prekogranični promet izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a dozvole se dostavljaju i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koje provode nadzor u okviru svojih nadležnosti.
Za uvoz RDF/SRF-a nije dovoljna samo jedna dozvola. Dokumentacija uključuje, između ostalog, notifikaciju i dokument o prometu, odgovarajuću finansijsku garanciju ili policu osiguranja, ugovor između izvoznika i uvoznika, dokaze o dozvolama postrojenja, rutu transporta i analizu hemijskog sastava otpada.
Cilj je da se zna šta se prevozi, odakle dolazi, ko ga preuzima, gdje završava i na koji način će biti iskorišteno ili obrađeno.
Šta se provjerava u laboratoriji?
Jedno od najvažnijih pitanja jeste šta se zapravo nalazi u RDF/SRF-u koji dolazi u cementaru.
Zato se za svaku pošiljku rade hemijske analize u ovlaštenim laboratorijama, dok se dodatne kontrole mogu provoditi i u laboratorijama postrojenja koje koristi gorivo. Federalno ministarstvo navodi da svaka pošiljka mora zadovoljiti standard BAS EN 21640 – Čvrsta prerađena goriva: specifikacije i klase, odnosno kompatibilne međunarodne norme.
Analizama se, između ostalog, provjeravaju:
- ogrjevna vrijednost – koliko energije gorivo može dati;
- vlaga – koliko vode materijal sadrži;
- pepeo – količina ostatka nakon sagorijevanja;
- hlor – važan za proces sagorijevanja i emisije;
- živa i drugi teški metali – zbog njihovog uticaja na okoliš i emisije;
- sumpor i azot – zbog njihovog uticaja na emisije;
- druge fizičke i hemijske karakteristike materijala.
Kod SRF-a su posebno značajni ogrjevna vrijednost, sadržaj hlora i sadržaj žive, koji se koriste za njegovu klasifikaciju.
Dakle, prije nego što gorivo uđe u proces proizvodnje, potrebno je utvrditi njegove karakteristike i provjeriti da li odgovara uslovima za korištenje u konkretnom postrojenju.
Šta ako pošiljka ne zadovolji uslove?
Kontrola nije samo formalnost. Ako pošiljka RDF/SRF-a ne zadovoljava zahtjeve kvaliteta, pokreće se postupak njenog povrata u državu izvoza.
Prema podacima Federalnog ministarstva, tokom 2024. i 2025. godine vraćeno je pet pošiljki otpada iz Lukavac Cementa koje nisu zadovoljile standarde cementare, iako je sam materijal bio u skladu s međunarodnim standardom BAS EN 21640.
Ovaj podatak pokazuje važnu stvar: nije dovoljno samo da materijal formalno odgovara međunarodnom standardu. Mora odgovarati i zahtjevima konkretnog industrijskog procesa i postrojenja koje ga koristi.
A šta je sa opasnim otpadom?
Kod opasnog otpada pravila su još stroža.
Iako je njegov uvoz u BiH zabranjen, izvoz opasnog otpada iz BiH moguć je kroz propisani notifikacijski postupak i uz saglasnost nadležnih institucija država izvoza, tranzita i uvoza. Opasni otpad iz FBiH mogu prikupljati i izvoziti samo registrovana i ovlaštena pravna lica.
Svaka pošiljka koja podliježe notifikacijskom postupku mora biti praćena odgovarajućom dokumentacijom, a njeno kretanje se prati od mjesta polaska do mjesta konačnog tretmana ili zbrinjavanja.
Zašto je kontrola važna?
Prekogranični promet otpada nije samo pitanje trgovine i transporta. Njegova osnovna svrha je da se spriječi da otpad završi tamo gdje može ugroziti okoliš ili zdravlje ljudi.
S druge strane, otpad koji se može preraditi i iskoristiti kao sekundarna sirovina ili alternativno gorivo može imati vrijednost u cirkularnoj ekonomiji. Upravo zato je ključno da između „otpada“ i „resursa“ postoji jasna granica, a ona se mora utvrđivati na osnovu propisa, analiza, dozvola i kontrole.
U konačnici, najvažnije pitanje nije samo da li otpad prelazi granicu, nego šta tačno prelazi granicu, u kojoj količini, pod kojim uslovima, ko ga preuzima i na koji način se osigurava da će biti iskorišten ili zbrinut u skladu sa propisima.
U Federaciji BiH za to postoji sistem dozvola, dokumentacije, laboratorijskih analiza i inspekcijskog nadzora. Njegova efikasnost, međutim, zavisi od dosljedne primjene propisa i transparentnog praćenja svake pošiljke.
Sve relevantne informacije, zakoni i pravilnici dostupni su na službenoj web stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma: Federalno ministarstvo okoliša i turizma – Bosna i Hercegovina – Službena web stranica federalnog ministarstva okoliša i turizma u Bosni i Hercegovini
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
