Politički uspon AfD-a je prijetnja za cijelu Evropu

AfD je na nedavnim izborima u Saskoj-Anhaltu osvojio oko 44 posto glasova, dok Njemačku 20. septembra očekuju izbori u Berlinu i Meklenburg-Zapadnom Pomorju.

Juratović ne krije da rezultat u Saskoj-Anhaltu vidi i kao ozbiljan politički udarac kancelaru Friedrichu Merzu.

“Pa, nažalost, pokazalo se i potvrdilo ono što sam još dok sam bio u Bundestagu vidio po pitanju Friedricha Merza, da je jedan relativno slab političar. I pokazalo se to da je čak i najslabiji kancelar kojeg smo do sada u Njemačkoj imali, koji je izašao na pozornicu sa porukom da će prepoloviti AfD, a nažalost je prepolovio CDU i poduplao AfD.”

Pred Njemačkom su novi pokrajinski izbori, a Juratović procjenjuje da ni tamo CDU neće imati jednostavan posao.

“Tako da, barem što se anketa tiče, u sljedeća dva izbora, jedan je u Berlinu, a drugi u Meklenburg-Zapadnom Pomorju, bit će isto jako teško za CDU. Najvjerovatnije će u Berlinu pobijediti ljevica, a u Meklenburg-Zapadnom Pomorju se nadamo da će ipak SPD uspjeti odnijeti pobjedu, iako su po anketama negdje izjednačeni.”

Aktuelne analize zaista ukazuju na duboku krizu CDU-a pred izbore i snažan pritisak na Merza, dok su ankete u Meklenburg-Zapadnom Pomorju pokazivale snažnu podršku AfD-u i SPD-u.

Za Juratovića AfD predstavlja znatno širi problem od običnog sukoba političkih stranaka.

“To je jako ozbiljna priča, jer se, prije svega, što se tiče AfD-a, ne radi o političkoj stranci, nego prije svega o jednom pokretu koji želi instrumentima, ili zloupotrebljava instrumente demokratskih vrijednosti, sloboda i prava, da bi se upravo to ukinulo.”

“Naime, to su nacionalisti, odnosno pokret koji želi, ne samo ovdje u Njemačkoj, nego je on u međuvremenu i širom svijeta, koji želi upravo te demokratske vrijednosti za koje smo se desetljećima i stoljećima, rekao bih čak, borili, ukinuti.”

Iako pokrajinski izbori ne mijenjaju direktno odnos snaga u Bundestagu, Juratović smatra da političke posljedice mogu biti veoma ozbiljne.

“Sada, od početka, ništa. Naime, to su pokrajinski izbori koji će donekle utjecati na takozvani Bundesrat, dakle Savezno vijeće, koje ipak utječe i na dvije trećine zakonodavstva, ali neće ni tu imati većinu.”

Međutim, problem vidi u slabosti savezne vlade.

“Činjenica je da vlada koja ima toliko nizak ugled jednostavno nije održiva. Ja mislim da će morati Merz već idući tjedan, ako ne dati ostavku na mjestu kancelara, ali će morati prekinuti ovu vladu. Špekulira se oko toga da bi on najradije išao u neku manjinsku vladu, jer to bi značilo da bi onda sa tom manjinskom vladom pokušavao voditi zemlju na taj način gdje će biti ovisan o svemu i svačemu, a to nije održivo.”

Kao drugu mogućnost vidi promjenu na čelu CDU-a.

“Druga alternativa je to da će neko drugi iz CDU-a morati praktično uskočiti na njegovo mjesto. Sada se govori za Södera iz Bavarske ili Wüsta iz Sjeverne Rajne-Vestfalije, koji su sa konzervativnog gledišta najuspješniji. U svakom slučaju, ova vlada, ovakva kakva je sada, ne može opstati.”

I u njemačkim političkim analizama trenutno se otvoreno govori o pritisku na Merza i mogućim nasljednicima unutar konzervativnog bloka, iako pitanje njegovog ostanka ostaje politički otvoreno.

Juratović smatra da uspon AfD-a nije isključivo njemačka pojava.

“Prvo, želim reći da taj pokret nije specifičan njemački pokret, nego je pokret širom Evrope po pitanju demokratskog sistema i funkcioniranja Evropske unije. On je, ustvari, i nastao tada kroz finansijsku krizu po pitanju stabilnosti valute, eura, koji se pretvorio u nacionalistički pokret.”

Prema njegovom mišljenju, demokratske stranke godinama su građanima stvarale nerealna očekivanja.

“Ali, u svakom slučaju, to je evropski problem demokratskih stranaka, to ste u pravu. A, ustvari, postoje dva faktora. To je sad moje osobno zapažanje i iskustvo zadnjih mojih 20 godina rada. Prije svega, demokratija se jednostavno totalno pogrešno podrazumijeva. Demokratija se ne sastoji samo od prava i sloboda, nego se sastoji i od odgovornosti, društvene odgovornosti, koju moraju ljudi sami preuzeti i sami snositi.”

Juratović smatra da je politika građanima godinama obećavala više nego što je realno mogla ispuniti.

“Mi smo previše obećavali ljudima šta ćemo sve za njih učiniti, a na kraju je, logično, nije se moglo, nisu se ta obećanja mogla ispuniti, i onda su ljudi izgubili povjerenje u politiku. To nam, ustvari, nije uspjelo objasniti da naš sistem funkcionira tako da možemo samo ono sprovesti što su ljudi spremni da snose. To znači i pozitivne i negativne stvari, da bi društvo bilo stabilno.”

Slikovito je opisao političku kulturu koja se, prema njegovom mišljenju, razvila.

“Tu je jedna politička kultura nastala kao kad smo u robnoj kući, pa onda: izvolite, svi birajte šta vam paše, mi ćemo vam sve omogućiti. To nije moguće, pogotovo ne u ovoj globalnoj situaciji u kojoj se sada nalazimo, i to nam se sad osvećuje.”

Govoreći o mogućem jačanju AfD-a do nivoa na kojem bi mogao uticati na saveznu vlast, Juratović upozorava na posljedice i po vanjsku politiku Evropske unije.

“Ustvari, tu politiku koju vodi AfD i njemu slične stranke unutar Evropske unije vidimo u Americi, vidimo u Rusiji, vidimo u svim autokratskim državama. Dakle, šta će se izmijeniti?”

Prema njegovoj procjeni, politika zasnovana prvenstveno na interesnoj trgovini mogla bi urušiti međunarodna pravila.

“Pokušat će se trgovati sa svima, između sebe, i na kraju krajeva, sve vrijednosti, odnosno sve principe koje smo imali na međunarodnoj sceni i pravila igre će izgubiti apsolutnu vrijednost. To već primjećujemo na politici Trumpa, odnosno Putina i tako dalje. Dakle, nastat će sveopći haos.”

Posebno upozorava na ono što naziva “balkanizacijom Evropske unije”.

“Ja već dugo godina upozoravam na balkanizaciju Evropske unije. Naime, da će se u jednom momentu Evropska unija pretvoriti u zonu gdje će, na kraju krajeva, ako takve strukture dođu na vlast, uvijek se tražiti krivci, ili u samom društvu ili krivci izvan društva, a to smo već doživjeli raspadom Jugoslavije.”

Kao odgovor na takvu opasnost Juratović zagovara mnogo snažniju političku integraciju evropskih država.

“Tako da je to velika opasnost i mi trebamo pod hitno jedan protupokret, a to su Sjedinjene Države Evrope.”

Pojasnio je kako zamišlja takav model.

“Meni je jasno da mi nećemo imati odjedanput svih 27 u tim Sjedinjenim Državama, ali barem one zemlje koje su ključne za opstanak Evrope, a to su Njemačka, Francuska, Poljska, Španija, Italija, nema veze, mogu biti i manje zemlje, koje će biti spremne jednu zajedničku evropsku vladu stvoriti po pitanju vanjske politike, po pitanju privrede, po pitanju različitih tema, i gdje će se ta vlada praktično zastupati Evropsku uniju prema van.”

Takva Evropa bi, smatra, mogla ravnopravnije razgovarati sa velikim svjetskim silama.

“I onda, sa pozicije snage, na istoj razini očiju možemo štititi interese Evropske unije, na istom nivou očiju s Amerikom, Rusijom i Kinom, odnosno drugim akterima. Ako nam to ne uspije, onda se plašim da će biti u Evropskoj uniji rasulo i, ne daj Bože, i goreg poretka.”

Za Juratovića je stabilnost Njemačke presudna za cijelu Evropsku uniju.

“Prije svega, po pitanju Evropske unije, Njemačka je kao najjača ekonomska sila još uvijek, ona je lokomotiva, privredna lokomotiva Evropske unije. I na kraju krajeva, ako nam posustane Njemačka, poslije nje možda i Francuska, kao dva glavna stupa Evropske unije, onda će biti haos.”

Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, ne očekuje neposredne velike promjene jer region ni sada nije u središtu pažnje evropske i svjetske politike.

“Što se tiče Zapadnog Balkana i odnosa prema Zapadnom Balkanu, momentalno se tu neće ništa bitno mijenjati, jer i sada Zapadni Balkan nije baš u fokusu svjetske politike, a i tako i Evropske unije.”

Glavna evropska sigurnosna tema i dalje će, smatra, biti Ukrajina.

“Tako da će Ukrajina i dalje ostati veliki problem, i s time ćemo, međutim, sa slabijom Evropskom unijom i slabijom Njemačkom imati puno lošiju poziciju po pitanju rješenja Ukrajine i rata u Ukrajini, odnosno zaštite od Rusije, koja se sve više ekspanzionistički ponaša.”

Posebno je izdvojio veze AfD-a s Rusijom.

“AfD je poznat da gaji prijateljske odnose sa Rusijom, ima jako dobre veze sa Rusijom, jako su dobro umreženi sa njime i, na kraju krajeva, odobravaju ruske interese koji su momentalno, prije svega, u Ukrajini, a i šire.”

Dalje je govorio i o Zapadnom Balkanu i reakcijama nakon sahrane ratnog zločinca Ratka Mladića.

Juratović je u tom kontekstu povukao paralelu sa AfD-om.

“Pa, vidite, i to je jedna interesantna tema po pitanju AfD-a. AfD je jedina stranka u Njemačkoj koja nije osudila ponašanje Srbije po pitanju sahrane tog ratnog zločinca Mladića.”

Poručio je i onima sa Balkana koji podržavaju AfD:

“To bi se mogli malo zamisliti svi nacionalisti koji su sa Balkana i koji se raduju oko pobjede AfD-a. To nisu samo Srbi, tu su i Hrvati, a ima i radikalnih Bošnjaka kojima to očigledno godi, takva stranka.”

Prema njegovim riječima, upravo se u tim reakcijama vidi politički pravac takvih pokreta.

“Mislim da je ogromna tragedija i tu se već vidi nova politička kultura tog novog pokreta, prema kamo ona ide, šta odobrava i sa čim se solidarizira.”

Juratović je naglasio da ne želi kolektivizirati odgovornost.

“Što se same sahrane tiče Ratka Mladića, mislim da po pitanju ponašanja, ja ne bih htio osuditi cijeli srpski narod, jer ima mnogo njih koji to osuđuju, ali to ponašanje se vidi da rat iz tih glava i mnogih glava u Srbiji još nije prošao, da su spremni na revanšizam.”

Dodao je da takve tendencije nisu ograničene samo na Srbiju.

“Nažalost, te iste snage postoje ne samo u Srbiji, one postoje širom Zapadnog Balkana.”

Juratović smatra da je odgovor Bosne i Hercegovine prije svega u njenoj unutrašnjoj stabilizaciji.

“Mislim da je jako bitno, prije svega kao prijatelj Bosne i Hercegovine, da se Bosna i Hercegovina osvijesti, da shvati da jedinu šansu koju Bosna i Hercegovina ima je to da se unutar sebe stabilizira, da se stvori identitet svih naroda Bosne i Hercegovine upravo sa tom Bosnom i Hercegovinom.”

Dodao je da taj zajednički identitet još nije izgrađen.

“Taj zajednički identitet, nažalost, još ne postoji. Ne postoji na sve tri strane, tu kažemo sva tri naroda u Bosni i Hercegovini.”

Govoreći o predstojećim izborima, pozvao je na politički pristup zasnovan na kompromisu i dijalogu.

“I jako bi bilo bitno sada da se, upravo sad kad imamo izbore, izaberu one snage koje grade na kompromisu, koje grade na dijalogu, argumentima, kompromisu, koje grade budućnost i pričaju o budućnosti, a ne da stalno otvaraju nove rane koje se i u Srbiji otvaraju, nažalost, i među Hrvatima i među Bošnjacima, a vidi se sada i na Kosovu i tako dalje”, kazao je te dodao:

“Mislim da je rat završen 1995., u nekim zemljama malo kasnije, ali da je krajnje vrijeme da se prestanu te ratne rane otvarati i da konačno počnemo graditi budućnost, jer oni koji otvaraju te stare rane, ti pripremaju teren za novi rat, dakle novi zločin.”

Juratović je govorio i o izborima u Bosni i Hercegovini koji će biti održani 4. oktobra.

“Ja bih, prije svega, imamo sada izbore i imamo šansu. Svaki izbor je jedna nova šansa, jedna nova mogućnost.”

O dosadašnjoj vlasti rekao je:

“Što se tiče dosadašnje vlade, mislim da je ipak, pored svih blokada koje je doživjela, odradila relativno dobar posao.”

Kada je riječ o budućim političkim strukturama, kaže da kriterij mora biti spremnost za gradnju zajedničke budućnosti.

“Što se tiče novih političkih struktura, upravo sam maloprije rekao šta moraju biti kriteriji. Kriteriji moraju biti sigurna budućnost, kriteriji moraju biti one snage koje su spremne graditi zajedničku budućnost. Bosni i Hercegovini ništa drugo niti ne preostaje. Ta zajednička budućnost mora biti okrenuta prema naprijed, mora nuditi rješenja, ne samo po pitanju nacionalnih interesa, emocija i tako dalje, nego stvarnih rješenja.”

Juratović je vrlo oštro opisao stanje pojedinih sektora u Bosni i Hercegovini.

“Evo, uzmite samo infrastrukturu Bosne i Hercegovine, ona je katastrofalna. Uzmite privredu Bosne i Hercegovine, mogućnosti za privredni razvoj su katastrofalne. Uzmite obrazovanje, katastrofalno. Uzmite zdravstvo, katastrofalno. Žao mi je što to moram reći o toj zemlji, ali ja posmatram dugo i dugo sam izvještavao za Bosnu i Hercegovinu i posmatram dugo taj rad tih političara.”

Ali odgovornost, prema njegovom mišljenju, ne završava samo na političarima.

“To moramo shvatiti, da i narod, i to je moj apel na narod, u demokratskom sistemu nisu političari glavni akteri, nego narod koji ih bira. Narod ih može svakih četiri godine mijenjati.”

Juratović je potom uputio poruku biračima.

“Ako vam neko ne odgovara, nije bitno iz koje stranke, otkud, onda ga ne birajte. I nemojte se dati navlačiti na neke emocije, na prošlost, na otvaranje rana, na širenje straha. To su sve političari koji nemaju ideje za budućnost i pokušavaju se na takav jeftin način održavati.”

Njegova poruka bila je vrlo direktna:

“Te jeftine likove maknite.”

Umjesto toga, poručio je da se politika procjenjuje prema rješenjima za svakodnevne probleme.

“Gradite budućnost na principima konstruktivne politike, upravo što sam maloprije rekao, ona koja vam najbolja rješenja nudi za vaš svakodnevni život po pitanju zdravstva, obrazovanja, infrastrukture, radnih mjesta, uvjeta rada i tako dalje. To su stvari koje mora profesionalna politika rješavati, a ne otvarati rane.”

Posljednji dio razgovora odnosio se na evropske integracije Zapadnog Balkana.

Juratović naglašava da svaka država prvenstveno odgovara za vlastiti napredak.

“Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, svaka zemlja koja ima namjeru ući u Evropsku uniju, odnosno kojoj su otvorena vrata za Evropsku uniju, odgovara sama za sebe. Srbija odgovara za sebe, Bosna i Hercegovina za sebe, i Crna Gora isto tako”, naveo je te malo detaljnije govorio o Crnoj Gori:

“Crnu Goru se sada, na neki način, imam osjećaj, gura u Evropsku uniju da se da signal nakon, ne znam koliko, kad je 2013. zadnje proširenje bilo, da se da signal da još je Evropska unija voljna otvoriti se za daljnje članice, da je Evropska unija spremna primiti članice.”

Kada je riječ o BiH, poruka mu je jasna.

“Ali ulazak u Evropsku uniju ovisi o svakoj zemlji za sebe. Konkretno, ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, za to sam se još dok sam bio u parlamentu borio, vrata su otvorena. Da li će Bosna i Hercegovina ući ili ne, to samo ovisi o Bosni i Hercegovini, o nikakvim susjednim zemljama niti susjednim utjecajima.”

Juratović smatra da bi i sama EU trebala promijeniti način odlučivanja.

“Jedina zemlja koja ima utjecaj na ulazak, to je Hrvatska, iz tog razloga, ili Slovenija ili susjedne zemlje koje su u Evropskoj uniji, jer je ta jednoglasnost potrebna.”

Ali upravo takvom sistemu se protivi.

“Nažalost, ja sam protiv toga, i jedan od bitnih vidova za daljnji razvoj Evropske unije je to da se ukine jednoglasnost unutar Evropske unije, da ne može jedna zemlja susjednu zemlju blokirati jer joj neka sitnica ne odgovara.”

Juratović smatra da perspektiva članstva BiH postoji, ali da zahtijeva ozbiljne unutrašnje promjene.

“Dakle, hoću još jednom podvući crtu. Bosna i Hercegovina ima perspektivu u roku par godina ući u Evropsku uniju, ali za to treba drugu politiku, drugačiju politiku, treba konstruktivnu politiku, treba Ustav koji će biti kompatibilan sa evropskim vrijednostima i tako dalje i tako dalje.”

Posebno je kritikovao traženje krivaca izvan države.

“I jako mi je teško kad se stalno traže neki razlozi od nekih susjeda i stalno je neko nešto kriv. Niko nije za ništa kriv, nego se treba zasukati rukave, sjesti za stol, dogovoriti, dijalog otvoriti, vidjeti kome ko šta nudi za bolju budućnost, jedan drugome izaći ususret i onda vidim svijetlu budućnost Bosne i Hercegovine unutar jedne stabilne Evropske unije i bolje Evropske unije nego što je sada”, zaključio je Juratović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad