Cilj inicijative je i smanjenje ovisnosti regije o Hormuškom tjesnacu za transport nafte i gasa, objavio je Wall Street Journal pozivajući se na američke i bliskoistočne zvaničnike i uvid u dokumente.
Prema američkom prijedlogu, Washington traži da osam regionalnih partnera, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Bahrein, Kuvajt, Oman, Irak i Jordan, osiguraju preostalih pet milijardi dolara. Time bi se stvorio investicijski fond od ukupno 10 milijardi dolara pod nazivom “Pact” (Partnership for Allied Trust and Construction / Partnerstvo za savezničko povjerenje i izgradnju).
Fondom bi upravljala Američka korporacija za razvojno finansiranje (DFC), federalna agencija koja sarađuje s privatnim sektorom u cilju podrške američkoj nacionalnoj sigurnosti.
Prijedlog predstavlja tiho priznanje Washingtona da je dugotrajni sukob uzdrmao globalno tržište energijom te uništio vitalne cjevovode i rafinerije čija će obnova biti izuzetno skupa. Napadi iranskih dronova i raketa pogodili su desetine naftnih polja, rafinerija i terminala za izvoz prirodnog gasa širom regije.
Dodatni pritisak stvaraju i napadi Huta u Crvenom moru, koji su nedavno preuzeli odgovornost i za napad na skladište avio-goriva u blizini aerodroma u Rijadu. Oštećenja na zaobilaznim cjevovodima primorala su zemlje Zaljeva da preusmjere naftu kroz Hormuški moreuz, što je dovelo do zastoja u pomorskom saobraćaju i rekordnog skoka cijena iznajmljivanja naftnih tankera. Stručnjaci procjenjuju da će ukupni troškovi obnove iznositi desetine milijardi dolara.
Ipak, inicijativa se suočava s ozbiljnim skepticizmom u samoj regiji. Pojedini bliskoistočni zvaničnici upozoravaju da je obnova energetskih postrojenja bez prethodno postignutog mirovnog sporazuma s Teheranom preuranjena, jer bi nova infrastruktura brzo mogla postati meta novih napada.
“Ova strategija sa sobom nosi ogroman rizik”, ističe Bilal Saab, visoki direktor konsultantske kuće TRENDS US, dodajući da zaljevske zemlje imaju različit stepen ovisnosti o spornom vodotoku. Dok Saudijska Arabija i UAE mogu razvijati alternativne pravce, manje zemlje poput Kuvajta i Katara i dalje u potpunosti ovise o prolazu kroz Hormuz.
S druge strane, analitičari ukazuju na to da je krizna situacija primorala regiju na dugoročne promjene.
“Među arapskim zaljevskim državama, pa i Irakom, postoji jasna spoznaja da se status Hormuškog moreuza u kratkoročnom do srednjoročnom periodu neće vratiti na stanje prije sukoba. Zbog toga moraju raditi na stvaranju održivih, sigurnih i pouzdanih ruta koje mogu zaobići ovaj moreuz”, navodi Umer Karim, istraživač za sigurnost Zaljeva na Univerzitetu u Birminghamu.
Pregovori o detaljima i uslovima funkcionisanja fonda su u toku, a još uvijek nije poznato kada bi i koje od pozvanih zemalja mogle zvanično pristupiti ovom sporazumu.
