Za usvajanje zakona glasalo je 14 delegata, odnosno svi koji su bili prisutni na sjednici.
Do usvajanja zakona došlo je nakon što je SNSD, koji je u prethodnih nekoliko mjeseci rušio kvorum rada Doma naroda, na jedan dan prekinuo blokadu ovog doma.
Usvajanjem ovog zakona bi BiH trebala izbjeći stavljanje na sivu listu Moneyvala, što bi imalo nesagledive posljedice po građane naše zemlje.
Ipak, čak ni usvajanje ovog zakona nije garancija, imajući u vidu da nisu ispunjeni svi uslovi. Dva dodatna zakona (Zakona o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom) su “zastali” u Vijeću ministara BiH, također zbog blokada SNSD-a, odnosno ministara iz ove stranke Srđana Amidžića i Staše Košarca.
U Briselu bi se sutra trebala sastati Radna grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), koja će donijeti konačnu odluku.
U slučaju da BiH ipak bude stavljena na sivu listu Moneyvala, posljedice će pogoditi sve građane BiH.
Stavljanje na sivu listu Moneyvala bi značilo da će transakcije koje iz BiH idu u inostranstvo, ali i iz drugih država u našu zemlju, biti pod posebnom prismotrom.
Konkretno, to znači da će građani BiH koji šalju ili primaju novac iz inostranstva čekati duže da njihova sredstva budu poslana ili stignu na njihov račun.
Kako veliki broj građana BiH živi van granica naše zemlje, ovaj aspekt stavljanja na sivu listu Moneyvala je posebno bolan, posebno za osobe čija egzistencija zavisi od novca koji stiže iz inostranstva.
Van pojedinačnih i direktnih posljedica po građane BiH, bit će i indirektnih, prvenstveno kroz kredite koje naša zemlja dobija u inostranstvu.
Stavljanje na sivu listu Moneyvala bi značilo i da će krediti za BiH biti odobreni uz veće kamatne stope i s nepovoljnijim uslovima za našu zemlju.
Osim toga, investitori koji žele da ulože novac u BiH će biti puno oprezniji ako naša zemlja bude na sivoj listi, a mnogi će vjerovatno i odustati od investicija, imajući u vidu značajno veći rizik investiranja u zemlju.
Nezanemariva posljedica bit će i pojačana kontrola robe koja izlazi iz zemlje, što je posebno važno za mnogobrojne firme koje zavise od izvoza.
