Brammertz je nakon sastanka kazao da postoji potreba za nastavkom rada tog tijela i nakon isteka njegovog mandata krajem juna, ističući da je podrška pravosuđu u regionu i dalje neophodna.
“Nakon sastanaka s predstavnicima pravosuđa, diplomatske zajednice i organizacija žrtava u Bosni i Hercegovini, susreti sa žrtvama i preživjelima su najvažniji jer podsjećaju na značaj procesuiranja ratnih zločina”, izjavio je Brammertz.
Najavio je da će početkom juna u New Yorku biti održani razgovori u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija o budućnosti Mehanizma, koji bi trebao donijeti odluku o eventualnom produženju mandata i daljem obliku njegovog djelovanja.
Govoreći o radu tužilaštava, naveo je da napredak nije zadovoljavajući te da procesuiranje ratnih zločina i dalje ide sporije nego što bi trebalo, uz nedovoljno efikasnu regionalnu saradnju.
Istakao je da je tokom sastanka s glavnim tužiocem razgovarano o prioritetima nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina, kao i o više od 1.000 predmeta protiv nepoznatih počinilaca.
“Veliki broj osumnjičenih za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini živi slobodno u drugim državama regiona, prije svega u Srbiji i Hrvatskoj, dok je nivo regionalne saradnje na najnižem nivou u posljednjih više godina”, kazao je Brammertz.
Tokom sastanaka razgovarano je o arhivu i zgradi Tribunala kao i slučaju ratnog zločinca Ratka Mladića, iako, kako je kazao Brammertz, ta pitanja nisu u direktnoj nadležnosti Mehanizma.
Predstavnica Udruženja “Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić naglasila je da je sa Brammertzom razgovarano o potrebi za očuvanjem arhivske građe i zgrada u Hagu u kojima su vođeni postupci za ratne zločine, a koji prema mišljenju žrtava trebaju biti zaštićeni i trajno obilježeni kao mjesta gdje je ostvarivana pravda, po uzoru na slične međunarodne primjere.
Podvukla je da Ratko Mladić mora ostati u zatvoru do kraja života, jer je to jedino pravedno, posebno imajući u vidu majke koje nikada nisu pronašle ni posmrtne ostatke svoje djece.
“S druge strane nismo zadovoljni radom Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Tužioci se mijenjaju prije nego što završe mandate, predmeti se iznova pokreću, a institucija se, umjesto stručnog rada, pretvara u prostor političkog utjecaja, gdje značajan broj zaposlenih ne obavlja posao na način na koji bi trebao”, kazala je Subašić.
Prema njenim riječima, takva praksa usporava procesuiranje ratnih zločina i ostavlja prostor za politički utjecaj na rad pravosuđa. Dodala je da sudske institucije također ne pokazuju značajno bolju efikasnost u rješavanju ovih predmeta.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović napominje da je u proteklim mjesecima vođeno više sastanaka s predstavnicima međunarodnih institucija, uključujući Vladu Nizozemske i nadležne komisije, s ciljem pronalaska modela za očuvanje arhivske građe i njenog ostanka u okviru postojeće zgrade.
Kako je kazao, ideja je da zgrada ostane sačuvana u svom izvornom obliku kao trajni podsjetnik na procese u kojima je, nakon više od tri decenije, ostvarena pravda za žrtve, te da se kao primjer dobre prakse razmatra model sličan Nirnberškom proces, gdje je sačuvana arhivska i memorijalna komponenta procesa, kako bi buduće generacije imale uvid u historijske događaje.
