Prema nacrtu teksta u koji je uvid imao Reuters, ova revizija, za koju se vjeruje da je usvojena na martovskom zasjedanju Vrhovne narodne skupštine, predstavlja prvi put da je Pjongjang u svoj ustav unio teritorijalnu klauzulu. To je potvrdio profesor Lee Jung-chul sa Nacionalnog univerziteta u Seulu tokom brifinga održanog u srijedu u južnokorejskom Ministarstvu za ujedinjenje.
Novi Član 2. propisuje da teritorija Sjeverne Koreje obuhvata kopno koje “graniči s Narodnom Republikom Kinom i Ruskom Federacijom na sjeveru, te s Republikom Korejom na jugu”, uključujući i pripadajuće teritorijalne vode i zračni prostor.
Zanimljivo je da se u novoj klauzuli ističe kako Sjeverna Koreja “nikada neće tolerisati nikakvo kršenje” svoje teritorije, ali se ne precizira tačna lokacija granice sa Južnom Korejom. Također, izostavljeno je eksplicitno spominjanje spornih pomorskih granica poput Sjeverne granične linije u Žutom moru.
Profesor Lee navodi da bi izostavljanje konkretne međukorejske granice moglo značiti da Pjongjang pokušava izbjeći stvaranje neposrednih tačaka sukoba, iako u najviši državni akt ugrađuje Kimovu doktrinu “dvije neprijateljske države”.
Nuklearni arsenal i nove ovlasti Kim Jong Una
Revidirani ustav donosi i značajne promjene u strukturi moći. Kim Jong Un je, kao predsjednik Komisije za državne poslove, sada i zvanično proglašen šefom države. Ova formulacija mijenja dosadašnji jezik koji je ovu poziciju opisivao kao “vrhovnog vođu koji predstavlja državu”.
Pored toga, ustav eksplicitno nalaže da komanda nad nuklearnim snagama Sjeverne Koreje pripada predsjedniku Komisije za državne poslove, čime se autoritet nad nuklearnim arsenalom i formalno stavlja u Kimove ruke.
Zasebna odbrambena klauzula opisuje Sjevernu Koreju kao “odgovornu državu s nuklearnim oružjem” i navodi da će zemlja nastaviti s unapređivanjem nuklearnog programa kako bi zaštitila svoja prava na opstanak i razvoj, odvratila ratne prijetnje te sačuvala regionalni i globalni mir.
Podsjetimo, Kim Jong Un je u januaru 2024. godine zatražio izmjenu ustava kojom bi se Južna Koreja definisala kao “glavni i nepromjenjivi neprijatelj” te kojom bi se potvrdilo da je sjevernokorejska teritorija odvojena od juga.
Pjongjang posljednjih godina vodi sve oštriju politiku prema Seulu, uporno odbijajući pozive na dijalog koje upućuje južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung.
