Peter Beyer može se smatrati jednim od iskusnijih političara CDU-a kada je riječ o vanjskopolitičkim pitanjima, a kroz godine rada u Bundestagu njegov fokus bio je na odnosima Evrope i Sjeverne Amerike, transatlantskom partnerstvu, ali i Zapadnom Balkanu i EU integracijama.
U novom sazivu Bundestaga obavlja i funkciju predsjedavajućeg Pododbora za prevenciju kriza, strateško predviđanje, stabilizaciju i izgradnju mira. Tokom svoje posjete Bosni i Hercegovini, Beyer je objavio kratki videozapis gdje se u pozadini mogla vidjeti i Ambasada SAD-a u BiH, a Beyer je poručio kako EU i SAD imaju drugačija promišljanja o Balkanu.
“Primjećujemo da se Trumpova administracija razvija drugačije i da postavlja druge prioritete u vezi s ovim dijelom Evrope. Drugačije ne samo od Berlina već i od Brisela pa i Evropske unije”, rekao je tada Beyer.
U međuvremenu, on je obavio razgovore i sa domaćim zvaničnicima, a na početku razgovora za Klix.ba Beyer je pojasnio šta je zapravo bio fokus njegove posjete.
“Moj fokus je bio na sastancima s donosiocima političkih odluka, a ne s predstavnicima stranaka. Uprkos korištenju veta i blokadama, dobio sam opću podršku za Dejtonski mirovni sporazum i integraciju u EU, kao i spremnost za konstruktivan dijalog, a ne za konfrontaciju”, rekao je Beyer na početku razgovora.
Govoreći o odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije kada je riječ o Zapadnom Balkanu, Beyer je naglasio promjenjive prioritete.
“Sjedinjene Američke Države su historijski igrale veoma važnu ulogu na Zapadnom Balkanu i uživaju veliko poštovanje kao partner. Danas Amerika i EU vode dijalog o tome kako uskladiti promjenjive prioritete. Njemačka ima snažnu posvećenost i vitalne interese za jačanje našeg partnerstva sa zemljama Zapadnog Balkana. Ostajemo posvećeni procesu pristupanja EU”, rekao je Beyer.
Na pitanje da li bi projekat Južne interkonekcije mogao biti kamen spoticanja između Brisela i Washingtona kada je riječ o Bosni i Hercegovini, njemački političar dao je jasan stav.
“Generalno je dobro kada Bosna i Hercegovina diverzificira svoju opskrbu energijom. Pozdravljam smanjenje nezdravih ovisnosti i jačanje energetske sigurnosti. Također je pozitivan korak kada Bosna i Hercegovina smanjuje svoju ovisnost o ruskim isporukama plina. Sav razvoj događaja mora biti u skladu s važećim zakonima”, poručio je.
“Postoji umor kod zemalja kandidata za EU”
Jedna od tema koje smo se dotakli u razgovoru odnosila se i na proces proširenja Evropske unije koji traje, u kontekstu Zapadnog Balkana, već suviše dugo. Crna Gora je država koja je najviše napredovala na tom putu, ali druge države, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, suočavaju se s brojnim poteškoćama.
“Bosna i Hercegovina zauzima jedinstven položaj među zemljama Zapadnog Balkana, s vrlo složenim političkim sistemom izgrađenim na etničkim principima. Postoji li frustracija u zemljama kandidatima? Svakako. Postoji li umor od proširenja kod država članica EU? Svakako. Tokom proteklih decenija, i EU i zemlje koje žele da se pridruže naučile su lekcije koje su dovele do prilagođavanja procesa pristupanja, ako samo razmislimo o takozvanoj novoj metodologiji. U svom najnovijem govoru 6. maja 2026. u Berlinu o evropskim političkim pitanjima, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul predložio je mehanizam postepenog pristupa. Za mene je jasno da oni koji žele da se pridruže također moraju doprinijeti tome”, pojasnio je Beyer.
Trumpova administracija, što se vidi kroz projekte na Balkanu, kao i u drugim dijelovima Evrope i svijeta, djeluje “agresivnije” od prethodnih zvaničnika. U tom kontekstu, Beyer se u razgovoru osvrnuo i na to šta smatra ključnim i efikasnim političkim alatima koje Evropa može koristiti kao odgovor na takav pristup.
“Iz evropske i njemačke perspektive, najefikasniji odgovor nije konfrontacija, već dosljednost i kredibilitet. Na Zapadnom Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini, ključni instrument Evrope ostaje jasna i kredibilna perspektiva pristupanja EU. Neizvjesnost i promjenjive poruke stvaraju prostor za vanjski utjecaj i usporavaju reforme. Istovremeno, Evropa mora djelovati ujedinjenije i više strateški, čvršće povezujući proširenje, ekonomski angažman i sigurnosnu politiku”, ističe Beyer.
Upravo ispunjavanje “evropskog obećanja” ovaj političar vidi kao jedan od najvažnijih alata.
“Infrastruktura, energetska saradnja i razmjena mladih nisu sekundarni alati, već su ključni za dugoročnu stabilnost i evropski utjecaj u regiji. Za Njemačku to znači ostati čvrsto posvećena integraciji Zapadnog Balkana u EU i osigurati da evropsko obećanje ostane stvarno i ostvarivo”, navodi CDU-ov političar.
O Schmidtu i trećem entitetu
Jednu od posjeta koju je Beyer ostvario tokom boravka u Bosni i Hercegovini odnosi se i na visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.
S obzirom na brojne informacije o tome da li će Schmidt ići iz BiH, kakva je uloga visokog predstavnika i OHR-a u budućnosti, Beyer se osvrnuo i na ovu problematiku te je naveo kako sa Schmidtom ostaje u bliskom kontaktu o svim pitanjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu.
“Osnivanje OHR-a i Visokog predstavnika je fundamentalno za mir i stabilnost u BiH. Različite osobe koje su obavljale ovu funkciju tokom više od tri decenije mnogo su doprinijele osiguranju implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Aktuelni visoki predstavnik, Christian Schmidt, obavlja veoma važan i izuzetno odgovoran posao u Bosni i Hercegovini. Ostajemo u veoma bliskom kontaktu u vezi sa trenutnim dešavanjima”, objasnio je.
Jedna od tema koje smo se dotakli u razgovoru tiče se i nedavne političke rasprave u Hrvatskoj u kojoj se ponovno govorilo o trećem entitetu u Bosni i Hercegovini, a što je tema koju vrlo rado prihvataju i pojedini političari iz Bosne i Hercegovine – kako iz Hercegovine tako i entiteta Republika Srpska.
Ipak, uprkos izjavama zvaničnika u BiH, Beyer ističe kako treći entitet ne bi bio dobra opcija kako za Bosnu i Hercegovinu tako ni za druge.
“Ne podržavam nikakvo prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu, ni državnih ni unutrašnjih granica. Treći entitet ne bi riješio probleme Bosne i Hercegovine, po mom mišljenju, dodatno bi oslabio zemlju u cjelini. To nije ni u našem interesu, a u konačnici ni u interesu naroda u Bosni i Hercegovini”, naveo je.
Na kraju razgovora, Beyer se osvrnuo i na kritike na rad vlade Friedricha Merza i odnos vladajuće koalicije prema Zapadnom Balkanu. Iako kritičari vlasti ističu kako od početka vladavine kancelara Friedricha Merza Zapadni Balkan nije na vrhu liste prioriteta Berlina, Beyer podcrtava kako će ovaj dio Evrope uvijek biti važan za političare u Njemačkoj.
“Njemačka i dalje ostaje u potpunosti posvećena procesu pristupanja EU zemalja Zapadnog Balkana (WB6), a ja sam godinama snažno angažovan u ostvarivanju ovog cilja kroz svoj parlamentarni rad. Budućnost regije i njenih zemalja može biti samo unutar Evropske unije, to je pitanje obostrane sigurnosti i političkog interesa”, zaključio je u razgovoru za Klix.ba njemački političar Peter Beyer (CDU).
