Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) nastavlja sa kvartalnim provođenjem Ankete o inflacijskim očekivanjima. Anketa je fokusirana na finansijski sektor, a redovno učešće komercijalnih banaka i osiguravajućih društava omogućava obezbjeđivanje relevantnih informacija koje doprinose boljem razumijevanju očekivanih budućih kretanja cijena među različitim učesnicima ekonomskog sistema.
Rezultati septembarskog kruga ankete pokazuju da učesnici i dalje očekuju povišenu inflaciju u narednom periodu. Za 2026. godinu očekivana prosječna stopa inflacije iznosi 4,70%, što je za 0,30 procentna poena više u odnosu na junski krug ispitivanja. S druge strane, za 2027. godinu očekuje se usporavanje inflacije na 3,80%, što je ipak za 0,20 procentnih poena više u odnosu na očekivanja iz junskog kruga ankete. Iako se očekuje određeno smirivanje inflacijskih pritisaka u 2027. godini, projektovana stopa i dalje ukazuje na očekivanje da će inflacija ostati iznad nivoa koji bi se mogao smatrati potpuno stabilizovanim.
Globalno inflacijsko okruženje u posljednjem periodu obilježeno je ponovnim jačanjem cjenovnih pritisaka, posebno na tržištima energenata i hrane. Cijene energenata ostaju izložene snažnim geopolitičkim rizicima i poremećajima u transportnim i trgovinskim tokovima, dok su međunarodne cijene hrane u septembru zabilježile rast. Istovremeno, domaći faktori mogu dodatno uticati na dinamiku inflacije. Kretanje lične potrošnje, troškovi rada, cijene usluga i promjene administrativno regulisanih cijena predstavljaju važne faktore koji mogu uticati na ukupni nivo cijena.
CBBiH navodi da će u narednom periodu kretanje inflacije zavisiti prvenstveno od razvoja globalnih ekonomskih i geopolitičkih prilika, kretanja cijena energenata i hrane, kao i intenziteta domaćih troškovnih i potrošačkih pritisaka.
Septembarska očekivanja ukazuju na postepeno usporavanje inflacije u 2027. godini, ali istovremeno potvrđuju da neizvjesnost u pogledu budućih cjenovnih kretanja i dalje ostaje izražena. Eventualni novi poremećaji na međunarodnim tržištima mogli bi se odraziti na domaće cijene i uticati na daljnja kretanja inflacijskih očekivanja.
