Situacija u BiH nikada nije mirna, ali se ciklično pojavljuju razdoblja jako visoke napetosti. Uglavnom se radi o političkim provokacijama u službi vladajućih političkih elita, koje izvikivanjem nacionalističkih parola, prijetnjama i ucjenama pokušavaju skrenuti pozornost s iznimno loše gospodarske situacije u kojoj se nalazi ta država.
Nedavno je isti politički igrokaz izveo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, prijeteći odcjepljenjem tog dijela BiH. Najavljuje potpisivanje dokumenta o zaštiti entitetske imovine koji, uz ostalo, sadrži najavu izvođenja policije RS-a na administrativnu crtu razdvajanja s Federacijom BiH.
Daytonskim sporazumom je granica između dva entiteta BiH, Republike Srpske i Federacije BiH, određena tek administrativno i ne dopušta se uspostava bilo kakvog nadzora na granici i slobode kretanja. Dodikov bi plan, da se provede u djelo, značio kršenje samog sporazuma kojim je de facto paradržava Republika Srpska i uspostavljena.
Ali provokacije ovakve vrste su dio političkog folklora BiH i glavna svrha im je skretanje pozornosti s drugih problema. Puno je lakše prikupljati političku potporu parolama i prijetnjama nego govoriti o stvarnim problemima koje dijele oba entiteta BiH, a koji su ponajviše ekonomske prirode. Situacija je pogotovo loša u Republici Srpskoj.
Republika Srpska je najveća ekonomska rupa u susjedstvu
Situacija s gospodarstvom i uvjetima života u cijeloj BiH je blago rečeno poražavajuća, a RS je nerazvijeniji dio ionako ekonomski zaostale države. Da bi se izbjegle optužbe za manipulaciju podacima, potrebno je pogledati informacije i usporedbe samih institucija RS-a, u ovom slučaju Investicijsko-razvojne banke Republike Srpske.
Ona prati glavne ekonomske indikatore samog entiteta u čijem je vlasništvu te ih uspoređuje s Federacijom BiH i susjednim državama, Hrvatskom i Srbijom. Uključena je i EU, ali je razlika toliko velika da RS nema smisla uspoređivati s prosjekom država EU.
Republika Srpska je ekonomski slabija od Federacije BiH po svim parametrima, nerazvijenija je od Srbije i daleko nerazvijenija od Hrvatske. To je razlog velikog iseljavanja, pa je s nekadašnja 1.4 milijuna stanovnika (2004.) spala na tek nešto više od 1.12 milijuna stanovnika 2019.
Posljednji kompletni podaci kojima raspolaže Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske se odnose na 2019., pa ćemo se time poslužiti jer se odnosi nisu bitno promijenili do 2022. Nominalni bruto domaći proizvod (BDP) je 5.75 milijardi eura, što je tek pola BDP-a Federacije BiH (11.85 milijardi), osam puta manje nego Srbije (49.1 milijarda) i više od devet puta manje nego Hrvatske (53.9 milijardi).
Srpska nije bitna čak ni u regionalnim okvirima
To su apsolutni iznosi i govore o samoj veličini gospodarstva, ne o razvijenosti. Za to možemo koristiti BDP po stanovniku, koji pokazuje razlike u razini ekonomskog razvoja. I prema tom pokazatelju Republika Srbija zaostaje.
BDP po stanovniku RS-a iznosi 5035 eura, Federacije BiH 5409 eura, Srbije 6628 eura, a Hrvatske 13.259 eura. To nam daje opću sliku, koja u pravilu uvijek korelira s pojedinačnim pokazateljima razvijenosti i standarda.
